Na današnjoj šestoj ujedno posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Skupštine Istarske županije, koja se održava u Pazinu, vijećnice i vijećnici usvojili su Prijedlog proračuna Istarske županije za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu, težak 313.800.000 eura.

Podsjetimo, proračun je za 5,7 % veći u odnosu na 2025. godinu, a objedinjuje planove 15 upravnih odjela, 64 proračunska korisnika, te 7 vijeća i 4 predstavnika nacionalnih manjina. Od planiranog iznosa, dio koji provode tijela Istarske županije iznosi 126.929.879,67 ili 40 %, dok proračunski korisnici provode 186.870.120,33 eura, odnosno 60 % ukupnog proračuna.

Prije usvajanja proračuna, istarski župan Boris Miletić predstavio je pristigle amandmane, ukupno njih 12, od kojih je četiri županovih kao predlagača, pet od Kluba SDP-a, dva HDZ-a i 1 Kluba Možemo! Ukupno je prihvaćeno sedam amandmana, ukupne vrijednosti više od 920.000 eura.

Prvi županov amandman odnosi se na gospodarenje biootpadom, odnosno uvođenje nove aktivnosti izrade stručne podloge za uspostavu sustava gospodarenja biootpadom na razini Županije u iznosu od 50.000 eura. Drugi na sufinanciranje stanovanja studentima koji ispunjavaju uvjete za smještaj u studentskom domu, ali ga nisu ostvarili. Županija će osigurati dodatnih 66 eura mjesečno, uz 66 eura koje osigurava Studentski zbor, za što je predviđeno ukupno 100.000 eura. Treći amandman odnosi se na nabavu UZV uređaja za fuzijske biopsije prostate za Opću bolnicu Pula, u vrijednosti od 120 tisuća eura. Nabava navedenog uređaja je od iznimne važnosti iz više razloga. Naime, postojeća metoda bioptiranja prostate koja se trenutno primjenjuje u bolnici ne zadovoljava najsuvremenije dijagnostičke standarde. Nabavkom uređaja te uvođenjem metode fuzijske biopsije prostate, uz brzo savladavanje postupka, stvara se mogućnost uključivanja bolnice u Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, a čije se pokretanje očekuje u proljeće 2026. godine.

Četvrti amandman župana koji je postao sastavni dio proračuna, odnosi se na kibernetičku sigurnost, odnosno ulaganje u jačanje informatičke sigurnosti nakon profesionalnog kibernetičkog napada na sustave Županije u iznosu od 300.000 eura.

Prihvaćena su i dva amandmana HDZ-a, svaki u iznosu od 100.000 eura. Prvi je potpora nastavku projektu izgradnje kanalizacijskog ogranka i komunalne infrastrukture u Karojbi, a drugim će se sufinancirati izgradnja novog sportskog kompleksa s tribinama, odvodnjom i pripadajućom infrastrukturom velikog nogometnog igrališta Karojba.

Djelomično je prihvaćen i amandman SDP-a, koji se odnosi na kapitalnu pomoć Općini Lanišće zbog ograničenih fiskalnih kapaciteta i demografskih izazova Općine. Amandman je prihvaćen na način da se osigurava 50.000 od traženih 100.000 eura.

Na dnevnom redu našao se i Prijedlog drugih izmjena i dopuna proračuna Istarske županije za 2025. godinu, kojim se proračun povećava za 3,3 milijuna eura, pa sada iznosi 300.200.000,00 eura, od čega se 61 % odnosi na proračunske korisnike, a preostalih 39 % na Istarsku županiju. Rebalans se u prvome redu odnosi na usklađenje prihoda i programa prvenstveno kod proračunskih korisnika. Spomenimo, primjerice, povećanje prihoda u iznosu od 1,2 milijuna eura odobrena od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za sufinanciranje prijevoza osnovnih škola, te smanjenje prihoda od europskih projekata radi usklađenja s dinamikom njihove provedbe.

Na rashodovnoj strani, pak, povećavaju se sredstva u iznosu od 350.000 eura za Općinu Medulin za opremanje Centra za starije osobe; potom 300.000 eura radi lokalnih izbora, odnosno dodatnog izbora dva vijećnika iz nacionalnih manjina; 280.000 eura za zajmove poljoprivrednicima kroz Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre; 604.400 eura za sufinanciranje domova za starije osobe; 100.000 eura za Sveučilište Jurja Dobrile za sufinanciranje kapitalnih ulaganja i dr.

Pročelnik Glušac SDP-u: Molim vas da prestanete skupljati političke bodove na jeftinim spinovima

Na aktualnom satu današnje sjednice Skupštine je bilo govora o kibernetičkom napadu na Istarsku županiju, na što se osvrnuo pročelnik Upravnog odjela župana Ivan Glušac kazavši da se dogodio u noći s 30. studenog na 1. prosinac i da su očito u pitanju profesionalci jer je napadnut server. U ovih 11 dana, nastavio je, sustav je podignut i trenutno se radi na reinstalaciji infrastrukture na računalima djelatnika. Na pitanje vijećnice Sanje Radolović o visokom iznosu otkupnine koju su navodno tražili počinitelji, kazao je da se radi o špekulacijama, a Županija je postupila kako nalažu takve situacije te su obavještene sve nadležne institucije.

„Napad je bio velik i to je, nažalost, nešto što se događa u zadnje vrijeme. Napadnuti su ranije Zračna luka Split, Institut Ruđer Bošković, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Istarski vodovod. Što se tiče isplate plaća djelatnicima, ista nije mogla biti izvršena zbog napada, ali na tome računovodstvo intenzivno radi i pitanje je dana kada će se isplatiti osobni dohodak“, rekao je pročelnik Glušac. Tema kibernetičkog napada provukla se i kod kasnijih točaka na što se iznova osvrnuo pročelnik pitajući Radolović od kud njoj podatak o iznosu navodne otkupnine.

„Ako vi imate podatak da netko traži 300 tisuća eura, a u Županiji takve informacije nema nitko, uključujući župana kao odgovorne osoba, onda lijepo nazovite policiju i prijavite to. Iskreno, fascinira me kako možete imati informaciju koju nitko u sustavu nema. Naravno, legitimno je da me pitate, ali činjenica ostaje da takav podatak ne postoji u sustavu Županije“, rekao je Glušac.

Vijećnica Helena Lozić Doklestić (Možemo!) pitala je hoće li Županija u budućim projektnim zadacima propisivati više standarde zaštite postojećeg zelenila kako isto ne bi stradalo, na što je pročelnik Glušac odgovorio da se kod investicija Istarske županije, poput izgradnje Centra KLIK Pula, srušena stabla nadomjeste novima, u istom, ako ne i većem broju.

Posebnu pažnju privukla je tema Istarskog veleučilišta na što se osvrnula vijećnica Irena Peruško (NLBM) i vijećnik Mako Ferenac (SDP), a potom i sam dekan Daglas Koraca. Peruško je postavila pitanje o optužbama koje je Feranac iznio na prošloj sjednici, a odnose se na prijavu djelatnika za špijunažu i navodnu krađu na putnim nalozima. Također, zanimalo ju je o tužbi koju je Koraca podnio protiv Ferenca. Vijećnik Ferenac je, pak, ustvrdio da je na vijećnicima da pitaju i traže odgovore.

Dekan Koraca je kazao da je protiv vijećnika Marka Ferenca podigao građansku tužbu i privatnu tužbu.

„Ne skrivam se iza institucije i ne skrivam se iza titula, nego stojim iza tog poteza cijelim svojim bićem kao čovjek, a isto ne možemo reći i za vijećnika Marka Ferenca koji se brže bolje odmah pozvao na takozvani vijećnički imunitet. Neovisno o tome što je gospodin Ferenac član predstavničkog tijela, on za ovom govornicom ne smije lagati, već može izraziti svoje mišljenje. Doveo me u vezu s navodnim optuživanjem djelatnika za špijunažu, optužio da kradem na putnim troškovima i krivotvorim putne isprave, da vršim pritisak na zaposlenike Veleučilišta i stvaram strah na radnom mjestu. Svaki od tih navoda nema nikakvog temelja s istinom i nema činjeničnih dokaza o tome. Mogao je pričekati razvoj situacije, okončanje službenih procesa pa da se i formalno sazna istina. Međutim, on je odabrao širenje lažnih informacija. Ne prihvaćam da jedan vijećnik može nekoga javno defamirati bez argumenata, bez dokaza, bez službenog pravorijeka. To je opasno. To je nedopustivo i mi se kao društvo moramo boriti protiv toga“, rekao je Koraca. Potom je pojasnio slučaj podnesene prijave, a radilo se o prijavi podnesenoj protiv nepoznatog počinitelja, a ne o prijavi protiv djelatnika koji je ostavio laptop u učionici. Naime, netko je postavio kućište računala, bez monitora i tastature u servisnoj sobi, čime je dobio pristup svim podacima Veleučilišta i laboratorija.

Po pitanju nezadovoljstva dijela djelatnika, Koraca se pitao kako je onda moguće da je Veleučilište prošlo složen postupak reakreditacije, tijekom kojeg se posebna pažnja obraća na zadovoljstvo djelatnika i na radnu atmosferu. Povjerenstvo je tada razgovaralo s djelatnicima, bez prisustva uprave, a otvoren je i online obrazac gdje je svaki djelatnik mogao anonimno dati svoje primjedbe, međutim ni jedna primjedba nije stigla.

Na temu novog opremanja Metrisa kasnije se nadovezao i pročelnik Ivan Glušac koji se osvrnuo na EU projekt obnove stare zgrade kirurgije i nabave laboratorijske opreme za Centar METRIS iz europskih fondova, a koji je odobren Veleučilištu u iznosu od 9,1 milijuna eura. (iPress)