Nakon što je jučer ubijen Ajatolah Ali Hamenei u izraelsko-američkom napadu na Iran regija tone u kaos, a Teheran uzvraća raketnim napadima na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva.

Dron je tijekom noći pogodio britansku zrakoplovnu bazu u Akrotiriju na Cipru, uzrokujući ograničenu štetu ali ne i žrtve, objavili su u ponedjeljak predsjednik otoka i britansko ministarstvo obrane. Novi iranski napadi zabilježeni su preko noći, eksplozije i sirene u Dohi, Kuvajtu, Dubaiju, Abu Dhabiju... Reuters javlja da iz američkog veleposlanstva u Kuvajtu suklja dim, te da su vatrogasci i Hitna pomoć krenuli prema mjestu incidenta. U iranskoj prijestolnici Teheranu i gradu Karaju u posljednjih nekoliko sati čulo se više eksplozija.

Američki F-15 srušen je iznad Kuvajta. 

Velika Britanija prihvatila je zahtjev Sjedinjenih Država da koriste britanske vojne baze za udare na iranska raketna postrojenja, rekao je u nedjelju navečer premijer Keir Starmer, naglašavajući da London "neće sudjelovati u ofenzivnim akcijama na Iran".

UK, Francuska i Njemačka mogle bi poduzeti "nužne obrambene mjere" protiv Irana - 94.000 Britanaca potvrđuje prisutnost u regiji Perzijskog zaljeva.

Čelnici UK-a, Francuske i Njemačke – poznatih kao E3 – objavili su zajedničku izjavu o tekućim napadima na Bliskom istoku. Opisuju raketne napade Irana kao "neselektivne i nesrazmjerne" te kažu da će "poduzeti korake" kako bi obranili svoje nacionalne interese i interese saveznika u regiji.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je u nedjelju da je u dosadašnjim napadima pogođeno 1000 iranskih ciljeva, među ostalima sjedište Revolucionarne garde, sustavi protuzračne obrane i lokacije balističkih projektila.

CENTCOM navodi da su pogođeni i brodovi i podmornice iranske mornarice, lokacije protubrodskih projektila i vojne komunikacijske sposobnosti.

Središnje zapovjedništvo objavilo je i da je u američko-izraelskim zračnim napadima uništeno sjedište iranske Revolucionarne garde (IRGC).

Napad na Cipru prvi je napad na britanski vojni objekt od raketnog napada libijskih militanata 1986., incident predstavlja značajnu eskalaciju sukoba, piše britanska agencija Reuters. "Sve nadležne službe republike su u pripravnosti i u punoj operativnoj spremnosti", rekao je predsjednik Nikos Christodoulides u govoru.

Bespilotna letjelica tipa Šahed prouzročila je manju štetu kada se srušila na vojne objekte odmah iza ponoći, dodao je.

"Želim biti jasan: Naša zemlja ni na koji način ne sudjeluje i ne namjerava biti dio bilo kakve vojne operacije", rekao je Christodoulides.

Nije odmah bilo jasno odakle je ispaljen Šahed iranske proizvodnje.

Dva izvora, koja su govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla su Reutersu da su britanske baze presrele drugi dron.

Dok se baze smatraju britanskim suverenim teritorijem, sam Cipar je članica EU-a, koja sada predsjedava blokom.

Akrotiri, jugozapadno od prostranog obalnog grada Limassola, jedna je od dvije baze koje je Britanija zadržala u bivšoj koloniji od stjecanja neovisnosti 1960.

Osim vojnih objekata, u njoj se nalaze obitelji aktivnog osoblja.

Vlasti baze savjetovale su stanovnicima u blizini Akrotirija da se sklone do daljnjega nakon "sumnje na udar drona", a kasnije su dodale da će neesencijalno osoblje biti odvedeno, dok će ostali britanski objekti normalno raditi.

Akrotiri, smješten na poluotoku kvadratnog oblika na južnom vrhu Cipra, u prošlosti je korišten za vojne operacije u Iraku, Siriji i Jemenu.

U nedjelju je premijer Keir Starmer rekao da je Britanija prihvatila američki zahtjev za korištenje svojih baza za obrambene napade protiv iranskih projektila u skladištima ili lanserima.

Najviši iranski dužnosnik za nacionalnu sigurnost Ali Larijani poručio je da Iran “neće pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama”, objavivši to na platformi X.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak ujutro više od 8 posto jer se trgovci plaše da bi rat između SAD-a i Irana mogao izmaknuti kontroli i dovesti do velikih poremećaja u opskrbi.

Izrael gađao Libanon nakon napada Hezbolaha proširujući sukob s Iranom

Izrael je u ponedjeljak pokrenuo nove zračne napade na Teheran i proširio svoju vojnu kampanju i na napade na snage Hezbolaha u Libanonu, a američki predsjednik Donald Trump signalizirao je da bi američko-izraelski vojni napadi na iranske ciljeve mogli trajati tjednima.

Izrael je rekao da napada lokacije povezane s libanonskim šijitskim muslimanskim militantima Hezbolaha, jednim od glavnih saveznika Teherana na Bliskom istoku, nakon što je Hezbolah potvrdio da je lansirao rakete i dronove prema Izraelu kao odmazdu za ubojstvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.

Hezbolah je rekao da je u nedjelju navečer napao lokaciju "salvom naprednih raketa i rojem dronova" "kao odmazdu za čistu krv" iranskog vođe Alija Hameneija, koji je ubijen u američko-izraelskim napadima na Teheran u subotu ujutro i preuzeo je odgovornost za ciljanje lokacije južno od grada Haife koja pripada izraelskoj vojsci.

Prema prvim podacima u izraelskim napadima na na Libanon ubijena je 31 osoba, a 149 ozlijeđeno.

Izrael je izveo zračne napade na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbolaha, a više od desetak eksplozija potreslo je libanonsku prijestolnicu. Izrael je rekao da je također pogodio visokopozicionirane militante Hezbolaha u blizini Bejruta.

Zapovjednik izraelske vojske general Eyal Zamir rekao je u ponedjeljak da bi napadi na Hezbolah u Libanonu mogli trajati "mnogo dana".

"Pokrenuli smo ofenzivnu kampanju protiv Hezbolaha", rekao je general Zamir u videu koji je objavila vojska, nekoliko sati nakon smrtonosnih izraelskih napada na južna predgrađa Bejruta i južni Libanon, izvedenih kao odgovor na raketnu vatru Hezbolaha.

"Moramo se pripremiti za nekoliko dana borbi, mnogo dana", dodao je.

Napadi Hezbolaha i Izraela, koji su uslijedili nakon primirja postignutog uz posredovanje SAD-a 2024. godine, proširuju sukob koji se proširio Bliskim istokom otkako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran u subotu, uzrokujući vrtoglavi rast cijena nafte i otežavajući zračni promet.

Izraelska vojska rekla je da je Hezbolah "u potpunosti odgovoran za svaku eskalaciju" i upozorila stanovnike desetaka sela u južnom i istočnom Libanonu na evakuaciju.

Uzbune u Izraelu

Ubrzo nakon 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, sirene za zračnu uzbunu aktivirane su diljem Izraela, uključujući Tel Aviv i Jeruzalem, upozoravajući na novi iranski napad.

Novi val projektila lansiran je iz središnjih dijelova Irana prema "neprijateljskim lokacijama", izvijestili su iranski državni mediji u ponedjeljak ujutro.

Mediji izvješćuju da su eksplozije počele odjekivati ​​​​i u drugim zemljama Perzijskog zaljeva.

Izraelska vojska u nedjelju navečer je priopćila da su njihove zračne snage uspostavile zračnu nadmoć nad Teheranom te da su ciljevi napada na glavni grad obavještajni, sigurnosni i vojni zapovjedni centri.

Zvukovi eksplozija čuli su se u različitim dijelovima iranskoga glavnoga grada Teherana u ponedjeljak ujutro, prema državnim medijima, dok su Reutersovi svjedoci čuli glasne eksplozije u Dubaiju i katarskom glavnom gradu Dohi.

Kuvajt je rekao da je njihova protuzračna obrana presrela neprijateljske dronove, treći dan zaredom iranske odmazde na susjedne zaljevske države.

Izraelske hitne službe priopćile su u nedjelju da je osam ljudi poginulo u iranskom raketnom napadu na grad Beit Shemeshu, Ujedinjeni Arapski Emirati izvijestili su o troje mrtvih, a Kuvajt o jednoj poginuloj osobi u iranskoj odmazdi.

Iranska revolucionarna garda priopćila je da je četirima balističkim projektilima gađala američki nosač zrakoplova Lincoln, prenose iranski državni mediji.

Prema Agenciji za pomorsku trgovinu Ujedinjenog Kraljevstva, jedan je brod pogođen nepoznatim projektilom 17 nautičkih milja sjeverozapadno od luke Mina Sakr u emiratu Ras Al Haimah u UAE-u.

Veliki oblaci dima vidjeli su se na području luke Zajed u prijestolnici Emirata Abu Dhabiju, rekao je svjedok za Reuters.

Bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine, ubijen je u izraelskim zračnim napadima, potvrdili su iranski mediji.

U napadu je pogođena Ahmadinedžadova rezidencija u Narnaku, na sjeveroistoku Teherana. Ubijeni su Ahmadinedžat i nekoliko njegovih tjelohranitelja, objavio je medij blizak režimu.

Nakon što je Iran uzvratio zračnim napadima diljem Perzijskog zaljeva, Anvar Gargaš, savjetnik predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, države koja je saveznik SAD-a i velika naftna sila, pozvao je Teheran da se "vrati pameti", rekavši da ovo nije rat s arapskim zaljevskim susjedima Irana.

Izrael je u nedjelju pokrenuo novi val napada na Teheran, rekavši da mu je cilj dominirati nebom nakon što su snage Židovske države likvidirale iranskog vrhovnog vođu. U proteklih 24 sata, izraelski su zrakoplovi izveli napade kako bi otvorili "put do Teherana", a većina sustava zračne obrane u zapadnom i središnjem Iranu demontirana je.

No glasnogovornik izraelske vojske, potpukovnik Nadav Shoshani, rekao je da i dalje imaju puno ciljeva, među kojima i postrojenja vojne industrije. "Imamo kapaciteta i ciljeva da nastavimo koliko god je potrebno", rekao je. 

Nakon ubojstva Hameneija, Laridžani postao jedna od najutjecajnijih osoba u zemlji

Veteran iranske politike Ali Laridžani, koji je u nedjelju najavio uspostavu privremenog vodstva zemlje nakon što je u zračnom napadu ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei, prošle godine je ponovo postao jedna od najmoćnijih ličnosti u sigurnosnoj hijerarhiji zemlje.

Bio je zadužen za širok raspon pitanja od nuklearnih pregovora i regionalnih veza Teherana do nasilnog gušenja nemira unutar zemlje.

Kao visoko pozicionirani pripadnik establišmenta i pripadnik jedne od vodećih obitelji u zemlji, Laridžani je nadgledao iranske napore da postigne nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama svega mjesec dana nakon što je Washington protiv njega uveo sankcije u siječnju zbog toga što je navodno bio odgovoran za smrtonosno gušenje protuvladinih prosvjeda.

Optužio je SAD i Izrael da pokušavaju opljačkati i razjediniti Iran te upozorio "secesionističke skupine" na oštar odgovor u slučaju da pokušaju bilo kakvo djelovanje, objavila je državna televizija u nedjelju, gotovo 24 sata nakon što su dvije zemlje započele niz napada na Iran.

Laridžani je u kolovozu imenovan tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Irana (SNSC), a prije toga je bio na nekoliko visokih položaja tijekom svoje karijere obilježene odanošću Hameneiju i pragmatičnim odnosima prema često suprotstavljenim frakcijama sustava.

Njegov status povjerljivog Hameneijevog stratega je naglašen prošlog mjeseca kada je otputovao u Oman, koji posreduje u nuklearnim pregovorima Teherana i Washingtona, dok je SAD gomilao svoje snage na Bliskom istoku kako bi pokušao od Irana iznuditi ustupke uoči napada.

Također, proteklih mjeseci je nekoliko puta posjetio ključnog saveznika Rusiju kako bi raspravljao o sigurnosnim vezama, što je bio dodatan znak njegovog povratka diplomaciji na visokoj razini.

Laridžani nuklearno pitanje smatra 'rješivim'

Laridžani, koji je već bio na čelu SNSC-a prije 20 godina, ponovo je preuzeo vodstvo nakon prošlogodišnjeg 12-dnevnog zračnog rata između Irana i Izraela, kojem se kasnije pridružio SAD, te se time službeno vratio u središte iranskog sigurnosnog establišmenta.

Neke njegove javne izjave o nuklearnom pitanju bile su pragmatične naravi.

"Po mom sudu, ovo se pitanje može riješiti", kazao je Laridžani za omansku državnu televiziju prošlog mjeseca, što se odnosilo na pregovore sa SAD-om.

"Ako je zabrinutost Amerikanaca da Iran ne bi trebao ići u smjeru nabave nuklearnog oružja, o tome možemo razgovarati".

No, nakon protuvladinih prosvjeda u siječnju, Washington je kritizirao njegovu ulogu u vijeću za nacionalnu sigurnost.

Prema objavi američke vlade o uvođenju sankcija protiv njega i drugih dužnosnika zbog njihovog odgovora na prosvjeda, Laridžani je bio na čelu napora da se slome demonstracije koje su zahvatile Iran u siječnju.

"Laridžani je bio jedan od prvih iranskih vođa koji su pozvali na nasilje kako bi odgovorili na legitimne zahtjeve iranskog naroda", reklo je američko ministarstvo financija 15. siječnja, dodajući da je Laridžani djelovao u Hameneijevo ime.

Skupine za ljudska prava tvrde da su tisuće ljudi ubijene u gušenju prosvjeda, najgorim nemirima u Iranu od Islamske revolucije 1979.

'Biser za čokoladicu'

Poput drugih iranskih dužnosnika, Laridžani je iskazao razumijevanje za ljude koji su prosvjedovali zbog gospodarskih poteškoća. No, osudio je oružano djelovanje za koje je tvrdio da potiče Izrael, zakleti neprijatelj Islamske Republike.

"Prosvjedi naroda se moraju posve odvojiti od ovih skupina koje nalikuju teroristima", citirali su Laridžanija državni mediji 10. siječnja. "Izgrednici su urbana kvazi-teroristička skupina", rekao je 26. siječnja.

Bivši pripadnik iranske Revolucionarne garde, Laridžani bio glavni nuklearni pregovarač od 2005. do 2007., braneći pravo Teherana da obogaćuje uranij. Jednom je usporedio europske poticaje koje bi Iran dobio u slučaju da odustane od proizvodnje nuklearnog goriva s "mijenjanjem bisera za čokoladicu".

Iranski analitičari su tada govorili da je nastojao diplomacijom pridobiti zapad i da ga se smatralo pragmatičarom.

SAD i Izrael vjeruju da Iran želi razviti nuklearno oružje koje bi moglo prijetiti opstanku Izraela. Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo miroljubiv.

Laridžani je bio predsjednik parlamenta od 2008. do 2020. Tijekom tog razdoblja, Iran je postigao nuklearni sporazum sa šest svjetskih sila 2015. nakon gotovo dvije godine delikatnih pregovora. Američki predsjednik Donald Trump je povukao SAD iz teško postignutog sporazuma tijekom svog prvog mandata 2018.

Laridžani je upozorio da se iranski nuklearni program "nikada ne može uništiti".

"Jer jednom kad ste otkrili tehnologiju, oni ne mogu to otkriće oduzeti", kazao je za dokumentarni program PBS Frontline u rujnu 2025. "To je kao da ste izumitelj nekog stroja pa vam se stroj oduzme. Vi ga i dalje možete ponovo izraditi".

Laridžani je također bio zadužen za jačanje odnosa s Kinom u sklopu pregovora koji su doveli do 25-godišnjeg sporazuma o suradnji 2021.

Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2005. Kasnije se pokušao ponovo kandidirati 2021. i 2024., no oba puta ga je diskvalificiralo Vijeće čuvara ustava, koje je kao poteškoće navelo životni stil i obiteljske veze u inozemstvu.

Rođen je 1958. u iračkom gradu Nadžafu u istaknutoj iranskoj obitelji, a kao dijete se preselio u Iran, gdje je doktorirao filozofiju. Nekoliko njegove braće je također bilo na visokim položajima, među ostalim u pravosuđu i ministarstvu vanjskih poslova.

Jedna od njegovih kćeri je u siječnju otpuštena s mjesta predavačice na američkom sveučilištu Emory nakon što su iransko-američki aktivisti prosvjedovali zbog Laridžanijeve uloge u gušenju protuvladinih prosvjeda. (Hina)