Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je petak prvu procjenu, prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je već 20. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to znatno brže nego u prethodnom tromjesečju, kada je rast iznosio 2,3 posto.

Tako je, prema prvoj procjeni, u cijeloj prošloj godini gospodarstvo poraslo za 3,2 posto.

Snažan rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u posljednjem lanjskom kvartalu za 2,6 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 1,9 posto.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,9 posto, sporije u odnosu na 7,5 posto u prethodnom kvartalu. Državna potrošnja porasla je za 4,7 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 3,8 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 1,5 posto na godišnjoj razini, nakon pada od 1,1 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba porastao za 2,4 posto, a usluga za 1,6 posto.

Uvoz roba i usluga uvećan je, pak, za 0,3 posto, znatno manje u odnosu na 2,4 posto u prethodnom kvartalu. Pritom je uvoz roba pao za 0,4, dok je uvoz usluga porastao za 3,1 posto.

- Govorimo već o petoj uzastopnoj godini rasta, o 20 uzastopnih kvartala, što je pomalo čak i neuobičajeno duga uzlazna faza ciklusa. I u tom kontekstu, činjenica da je gospodarstvo čak u zadnjem tromjesečju ubrzalo u odnosu na prethodno, čak za 1,4 posto, govori o snazi i robusnosti hrvatskoga gospodarstva i činjenici da je hrvatsko gospodarstvo zaista u punom zamahu. Što se tiče detaljnije strukture, u tom kontekstu također možemo biti zadovoljni iz razloga toga što su najsnažnije rasle investicije gotovo 7 posto, rekao je Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija.

Rast i dalje brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 3,3 posto na godišnjoj, a 1,4 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje znatno brži u odnosu na prosjek u Europskoj uniji (EU).

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 1,4 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u tom tromjesečju poraslo 0,3 posto na kvartalnoj, a 1,3 posto na godišnjoj razini.

U prošloj godini završena je faza ekstremnog postpandemijskog uzleta

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine realno porastao za 3,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, pripremio je komentar o najnovijim gospodarskim kretanjima, u kojem analizira rast BDP-a, upozorava na znakove usporavanja te ističe rastuće neravnoteže u javnim financijama i platnoj bilanci.

"U prošloj je godini hrvatsko gospodarstvo nastavilo rasti (+3,2%), ali uz naznake usporavanja te upozoravajući rast neravnoteža u javnim financijama i platnoj bilanci. Iako je rast BDP-a bio solidan (posebno u kontekstu dinamike rasta u EU), bio je najniži u postpandemijskom razdoblju.

Pritisak na proračun, primarno zbog ekstremnog rasta plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelio u 2025. kao trajni trošak, kao i rasta socijalnih davanja, doveo je do povećanja proračunskog deficita, koji se u 2025. približio granici od 3 posto BDP-a.
Kao i prethodne godine, rast BDP-a temeljio se na otpornoj osobnoj potrošnji (+2,5%), čiji su rast održali povećanje zaposlenosti, plaća i kreditne zaduženosti, te na investicijama (+6,1%), financiranima ponajviše iz fondova EU-a, osobito kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.(Hina/iPress)