Izložba "Između svjetla i sjene: Vlaho Bukovac - praško razdoblje od 1903. do 1922.”, koja zaokružuje izložbeni ciklus posvećen tom hrvatskom umjetniku u kontekstu triju gradova u kojima je stvarao - Parizu, Zagrebu i Pragu, otvorena je u četvrtak u Klovićevim dvorima.

Prve dvije izložbe projekta "Vlaho Bukovac u Europi” imale su više od 50 tisuća posjetitelja, a očekuje se da će i ova posljednja privući veliki broj građana, s obzirom na to da se mnoge od izloženih slika nastalih tijekom dvadesetogodišnjeg umjetnikovog boravka u Pragu sada predstavljaju prvi put.

Autorica izložbe Petra Vugrinec podsjetila je da je tijekom proteklih deset godina kroz projekt evidentirano oko 600 Bukovčevih djela, angažirano oko 12 relevantnih znanstvenika koji se bave njegovim opusom, organiziran je trodnevni znanstveni skup u povodu stote obljetnice njegove smrti i snimljen dugometražni dokumentarni film.

"Doista je teško naći hrvatskog umjetnika koji može tri puta ispuniti izložbeni prostor kata Galerije Klovićevi dvori jednako kvalitetnim djelima, reprezentativnima bez ostatka. Da smo uspjeli posuditi sva djela koja smo tražili, bio bi četvrti put opet Bukovac”, istaknula je.

Vugrinec je napomenula kako interes publike za Bukovca i njegovo stvaralaštvo ne jenjava, a "ljepota njegovih djela nadilazi zaborav, dok je on sam postao dijelom našeg nacionalnog identiteta.”

Autorica izložbe Lucija Vuković naglasila je kako se večeras otvara posljednje poglavlje tog izložbenog projekta, kao i Bukovčevog života. "Bilo je izuzetno zanimljivo i dugo je trajalo, a vidjet ćemo neka djela koja su i nama bila ranije nepoznata te brojne nove rezultate”, rekla je.

"Iako zaključujemo jedan projekt, ne bih rekla da je to kraj jer izložba otvora brojna pitanja, pozive na suradnju i na daljnje istraživačke, izložbene ili izdavačke projekte”, dodala je.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek ocijenila je kako se tom izložbom ne iskazuje poštovanje samo prema jednom umjetniku, nego i prema bogatom nasljeđu koje je trajno oblikovalo hrvatski kulturni identitet i postalo dijelom zajedničke europske umjetničke baštine.

"Posebno nas veseli što su autorice i kustosica izložbe uspjeli okupiti ovako veliki broj umjetnina i brojna djela iz različitih europskih zbirki koja hrvatska javnost nikad dosad nije imala priliku vidjeti”, poručila je.

Obuljen smatra kako trajna vrijednost cijele izložbene trilogije leži upravo u tome da su popisane i valorizirane mnoge umjetnine koje do sada nisu bile na takav način kontekstualizirane, kao i u tome da će se izraditi opširan katalog na engleskom jeziku koji bi trebao obuhvatiti taj ogroman istraživački, ali i izložbeni pothvat.

Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu Emina Višnić istaknula je kako je Bukovac jedan od rijetkih umjetnika koje podjednako voli i kritika i publika, a osim što je riječ o neupitno velikom imenu za povijest hrvatske umjetnosti njegova djela ne prestaju privlačiti, ne samo našu pozornost, nego pozornost diljem Europe.

"Bukovac je rođen u Cavtatu, a umro u Pragu. Između tih dvaju gradova protegnuo se iznimni životni put, a sada, kada nam ova izložba predstavlja njegovo posljednje stvaralačko razdoblje, njegova se djela ponovno okupljaju u Hrvatskoj, u Zagrebu, čiji je umjetnički život snažno obilježio”, ustvrdila je.

Ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić zahvalio je na posudbi djela Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti i Umjetničkoj galeriji Dubrovniku, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te ostalim posuđivačima iz muzeja i galerija diljem Hrvatske, ali i iz Češke, Slovačke, Slovenije, Austrije, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine.

"Tu su i samostani, crkve, Zagrebačka nadbiskupija, kao i nezamjenjivi privatni kolekcionari kojima smo posebno zahvalni na tome da su se na nekoliko mjeseci odrekli suživota s Bukovčevim djelima ne bi li njihovu ljepotu podijelili s javnošću, a ovaj put ih je više od pedeset”, dodao je.

Praška faza Bukovčevog stvaralaštva smatra se duhovno najintrigantnijom, a obuhvaća brojna atraktivna djela u tematskom rasponu od portreta, preko alegorija do raskošnih aktova i sakralnih slika, njih gotovo dvije stotine koji će se moći razgledati do 14. ožujka iduće godine. (Hina)