Kolonom sjećanja i komemorativnim programima u Vukovaru će se u utorak obilježiti Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 34. godišnjica stradanja toga grada u Domovinskom ratu.

U dvorištu vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice "Dr. Juraj Njavro" prigodni komemorativni program "Vukovar, mjesto posebnog domovnskog pijeteta", uz sudjelovanje Klape Hrvatske ratne mornarice "Sv. Juraj" i glumca Darka Milasa započet će u 10 sati.

Odatle će se sudinici obilježavanja u Koloni sjećanja uputiti gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i upaliti svijeće.

Ove godine Kolonu sjećanja predvodit će braniteljice Vukovara, uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja, kao i same vukovarske branitelje.

Dolazak u Vukovar najavila su izaslanstva Vlade i Hrvatskog sabora na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom sabora Gordanom Jandrokovićem, dok predsjednik Republike Zoran Milanović neće doći zbog zdravstvenih tegoba.

U Koloni sjećanja i ove će godine koračati mladi u bijelim majicama s imenima poginulih i nestalih vukovarskih branitelja i braniteljica.

To je inicijativa "Umjesto njih" Studentskog katoličkog centra u Osijeku, koji na taj način želi svakom branitelju i braniteljici "vratiti lice, ime, priču i dostojanstvo" i time pokazati da sjećanje na njih ne blijedi nego živi u novim generacijama.

Molitvu za poginule, ubijene i nestale na Memorijalnom groblju će izmoliti đakovački i osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić, a misu zadušnicu, također na groblju, predvodit će šibenski biskup Tomislav Rogić.

Poslijepodne u 17 sati Vukovarci će se prisjetiti svih poginulih i nestalih u agresiji na njihov grad puštanjem svijetiljki niz Dunav, a u simboličnih 18,11 sati sa crkvenih tornjeva vukovarskih, ali i tornjeva diljem Hrvatske oglasit će se crkvena zvona.

Tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara u ljeto i jesen 1991. godine poginulo je 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, a mnogi su zatočeni i odvedeni u logore.  

Od 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni, 328 ih je iz Vukovara i 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije.

Škabrnja se prisjeća stradanja civila i branitelja

Uz Vukovar, i Škabrnja 18. studenoga obilježava 34. godišnjicu stradanja civila i branitelja u napadu koji su pod zapovjedništvom Ratka Mladića počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba.

Napad na Škabrnju počeo je 18. studenoga 1991. godine rano ujutro iz dva smjera. Jedna kolona tenkova i oklopnih transportera s kamionima pješaštva došla je preko Zemunika Gornjeg, a druga iz smjera Biljana Donjih.

Glavni udar i težište napada agresora bili su na zapadnom ulazu u Škabrnju, kod zaseoka Ambar i Ražovljeve glavice, gdje su uz žestoku vatrenu potporu iz neprijateljskih uporišta i zrakoplovstva angažirane jake tenkovsko-pješačke snage JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.

Do središta sela i crkve Velike Gospe paravojne snage i pripadnici JNA došli su tek predvečer tjerajući ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit.

Civili, pretežito žene, djeca i starije osobe, koji su se skrili u podrumima i drugim zaklonjenim prostorima, nasilno su tjerani van, ubijani i masakrirani. Stotinjak civila, uglavnom žena i djece, zarobili su i odveli u Benkovac.

Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, crkva je do temelja srušena, a cijelo je područje minirano. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristegu, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Na dan napada mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja, a ukupno je u Domovinskom ratu Škabrnja imala 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja. Nakon rata još je šestero mještana stradalo od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava.

Do oslobođenja u Vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. godine u Škabrnji je ubijeno 86 osoba.

Za zločine u Škabrnji osuđena je samo nekadašnja medicinska sestra Zorana Banić. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991.

Najprije je u odsutnosti osuđena na 20 godina zatvora, a po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenju Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora. Nakon poništenja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju osuđena je na deset godina, a Vrhovni sud smanjio je tu kaznu na šest godina.

Iz zatvora je izašla u listopadu 2007. godine

U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na obilježavanju 34. obljetnice stradanja Škabrnje, sudjelovat će potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Škabrnji će sudjelovati potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar gospodarstva Ante Šušnjar, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić te ministar turizma i sporta Tonči Glavina.

Središnji program obilježavanja 34. obljetnice stradanja Škabrnje počinje ujutro komemorativnim programom, slijedi Kolona sjećanja - Hodnja do Spomen-obilježja masovne grobnice i polaganje vijenaca, te potom sveta misa za sve stradale u Domovinskom ratu.

Program završava Hodnjom "Korak po korak“ do Spomen-obilježja na mjesnome groblju sv. Luke. (Hina)