Čelnici država NATO-a obvezali su se na samitu u Den Haagu da će podići ulaganja u obranu na pet posto BDP-a te potvrdili čvrstu predanost članku 5 o uzajamnoj obrani.
“Ujedinjeni, suočeni s dubokim sigurnosnim prijetnjama i izazovima, posebno dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja euroatlantskoj sigurnosti i trajnom prijetnjom terorizma, saveznici se obvezuju ulagati 5 posto BDP-a godišnje u temeljne obrambene potrebe, kao i u obrambene i sigurnosne izdatke do 2035. godine kako bi osigurali svoje individualne i kolektivne obveze, u skladu s člankom 3 Washingtonskog ugovora”, kaže se u završnoj deklaraciju koju su jednoglasno usvojili čelnici 32 države članica NATO-a.
“Ponovno potvrđujemo našu čvrstu predanost kolektivnoj obrani, kako je utvrđeno u članku 5 Washingtonskog ugovora – da je napad na jednog napad na sve. Ostajemo ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj odlučnosti da zaštitimo naših milijardu građana, branimo Savez i čuvamo našu slobodu i demokraciju”, navodi se u deklaraciji.
U deklaraciji se također navodi da se obveza od pet posto BDP-a sastoji od dvije kategorije ulaganja u obranu - 3,5 posto godišnje za temeljne obrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima. Kaže se da su se saveznici složili da će podnositi godišnje planove u kojima će predstavljati vjerodostojan i postupan put do postizanja ovog cilja.
Što se tiče izdvajanja od 1,5 posto, to se, između ostalog, odnosi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje obrambene industrijske baze.
U izračun obrambenih izdataka bit će uključena pomoć koju saveznici daju Ukrajini.
Saveznici su u deklaraciji potvrdili obvezu trajne podrške Ukrajini, "čija sigurnost doprinosi našoj", te će u tu svrhu prilikom izračuna obrambenih izdataka saveznika uključiti izravne doprinose ukrajinskoj obrani i njezinoj obrambenoj industriji.
Dogovoreno je da se sljedeći samit održi 2026. u Turskoj, a nakon toga u Albaniji.
Čelnici NATO-a donijet će povijesnu, transformacijsku odluku za sigurnost svojih građana, a članak 5 o uzajamnoj obrani šalje snažnu poruku, istaknuo je u srijedu na početku samita glavni tajnik Saveza Mark Rutte.
“Na ovom sastanku donijet ćemo povijesne, transformacijske odluke kako bismo naše građane učinili sigurnijima kroz jači, pravedniji i ubojitiji NATO”, rekao je Rutte obraćajući se čelnicima 32 države članica Sjevernoatlantskog saveza na početku samita.
“Naša trajna predanost članku 5 – da je napad na jednog napad na sve – šalje snažnu poruku”, istaknuo je Rutte.
Američki predsjednik Donald Trump je uoči samita, govoreći novinarima u zrakoplovu na letu prema Den Haagu, bio prilično neodređen, rekavši da se članak 5 može interpretirati na više načina i da će na samitu reći definiciju toga članka.
Međutim, Trump je prije samog početka sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država, ipak umirio saveznike u pogledu američke predanosti međusobnoj obrani, kazavši obraćajući se novinarima “uz njih smo do kraja."
Čelnici NATO-a donijet će na samitu odluku da podignu troškove za obranu na 5 posto BDP-a, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu za civilnu i vojnu uporabu.
Rutte je pohvalio Trumpa ističući da će ta odluka učiniti NATO pravednijim i da će svi snositi svoj dio odgovornosti za zajedničku sigurnost.
“Predugo je jedan saveznik, Sjedinjene Američke Države, nosio preveliki teret te obveze. I to se danas mijenja. Predsjedniče Trump, dragi Donalde, vi ste omogućili ovu promjenu”, rekao je Rutte.
Glavni tajnik je rekao da odluke Saveza uključuju i nastavak potpore Ukrajini i zauzimanje za trajan i pravedan mir. “Svi želimo da se to krvoproliće zaustavi, pozivamo Rusiju da okonča agresiju protiv Ukrajine”, rekao je Rutte.
Hrvatsko izaslanstvo na samitu predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji se u utorak navečer zbog manjih zdravstvenih problema nije pojavio na svečanoj večeri koju su za sudionike sastanka organizirali nizozemski kralj Vilim Aleksandar i kraljica je Máxima. U izaslanstvu su i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Ivan Anušić. (Hina)