Hrvatska ima 3. 888. 529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto u odnosu na popis iz 2011. godine, odnosno za 396.360 stanovnika. 

Pad stanovnika ima i Istra - sa 208.055 pala je na 195.794 ili 5,89 posto. Dakle, Istra je u deset godina ostala bez 12,261 stanovnika što je više stanovnika koliko ih ima Grad Labin.     

Prema objavljenim rezultatima najmanji pad ima Zagreb te Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska, broj smanjen za više 19%, zatim Sisačko-moslavačka županija te Brodsko-posavska s padom od 17.53%, rekla je Lidija Brković.

Kućanstava je 5,31 posto manje, točnije 80.615, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 više u odnosu na popis 2011. godine.

Deset najvećih gradova u Hrvatskoj su: Zagreb (769.944 stanovnika), Split (161.312 stanovnika), Rijeka (108.622 stanovnika), Osijek (96.848 stanovnika), Zadar (70.829 stanovnika), Velika Gorica (61.198 stanovnika), Pula (52.411 stanovnika), Slavonski Brod (50.039 stanovnika), Karlovac (49.594 stanovnika) i Varaždin (43.999 stanovnika).

Prema prethodnom Popisu 2011., Republika Hrvatska imala je 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žene (51,8 posto).

U 2011. stanovništvo Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9, a žene 43,4), što ga je tada svrstavalo među najstarije nacije Europe.

Zbog pandemije bolesti covida-19, Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze - samopopisivanje te popisivanje na terenu.

Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom. Istraživanje je po prvi put provedeno "bez papira", odnosno potpuno digitalno. 

Prvi rezultati popisa stanovništva 2021., koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve županije.

Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.

Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011., vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba, izvijestila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.

Smanjen broj stanovnika i kućanstava, povećan broj stambenih jedinica

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od 10 posto u 12 županija, broj kućanstava za više od 10 posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od 10 posto u četiri županije. 

Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9677 stanovnika).

Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, tj. 27.793 stanovnika.

Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83 posto), Ličko-senjskoj županiji (11,23 posto).

Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu (0,92 posto), Zadarskoj županiji (1,18 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54 posto). 

Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54 posto) i Šibensko-kninskoj (11,75 posto). Pad je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88 posto). 

Smanjenje stanovništva zbog negativnog prirasta i migracija

Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja i migracija stanovništva.

U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik.

Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika. 

Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište. 

Brković kaže kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.

Danas objavljeni podaci pokazuju samo ukupan broj stanovnika koji žive u Hrvatskoj, dok će se podaci o spolu i dobi, etnokulturnim obilježjima, pohađanju škole i razini obrazovanja, ekonomskim i drugim obilježjima objavljivati sukcesivno, svakih nekoliko mjeseci. 

Hrvatska je dužna Eurostatu dostaviti konačne podatke 27 mjeseci od kraja referentne godine, ali DZS očekuje da će ih objaviti puno prije tog roka. 

Brković je istaknula kako je to bio prvi digitalni popis stanovništva u Hrvatskoj. Odluka je prethodila pojavi epidemije, ali se digitalizacija popisa, i to prvenstveno prva faza samopopisivanja koja je provedena putem sustava e-Građani, pokazala kao velika prednost u takvim okolnostima. 

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo više od 40 posto stanovnika

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo je više od 40 posto stanovnika Hrvatske. 

Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje obuhvaća tri jedinice - stanovništvo, kućanstva i stanove, a Brković je istaknula kako je riječ o najbogatijem izvoru podataka o stanovništvu neke države i o uvjetima življenja. 

"Podaci koji se prikupljaju nužni su za provedbu gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika i za brojna znanstvena istraživanja", objasnila je.

Na popisu je angažirano gotovo 9500 sudionika, a trošak popisa planiran je u državnom proračunu u iznosu od 170 milijuna kuna. Na konferenciji je istaknuto kako su naknade isplaćene svim sudionicima popisa. 

Hrvatska u 30 godina izgubila gotovo 19 posto stanovništva

Hrvatska je u zadnjih 30 godina, u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021., po prvim podacima popisa koje je danas objavio DZS, taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

To znači da je Hrvatska u trideset godina samostalnosti izgubila 18,7 posto stanovništva.

U 2001. godini bilo je 4.437.460 stanovnika, a u 2011. godini 4.284.889. stanovnika, pokazuje DZS-ov pregled popisa stanovništva.

U desetljećima prije 1991. broj stanovnika je rastao, 1981. godine je u Hrvatskoj bilo 4.601.469 stanovnika, a 1971. godine 4.426.221.

Od popisa stanovništva 1948.godine, kada ih je bilo 3.779.858, Hrvatska nije zabilježila ovoliko nizak broj stanovnika. (Hina)