Knjiga "Razgovori s dr. Antom Ciligom" novinara Tihomira Dujmovića, u kojoj taj hrvatski revolucionar i povjesničar govori o nekim od najvažnijih događaja novije hrvatske povijesti, predstavljena je danas u Zagrebu.

Ante Ciliga (Šegotići kod Vodnjana, 1898.- Zagreb, 1992.) bio je jedan od osnivača KP Hrvatske i aktivni sudionik Kominterne. Za vrijeme Staljinovih čistki služio je kaznu u sibirskim logorima te kasnije kao komunist u Jasenovcu. Godine 1943. pristaje na suradnju s ustašama, a 1945. odlazi u emigraciju. Nakon osamostaljenja Hrvatske vraća se u Zagreb, gdje ga je 1991. Dujmović intervjuirao.

Knjiga je prvi put izašla sredinom 1991., no tada je zbog ratnih događanja pala u drugi plan, rekao je urednik knjige Stjepan Ravić, dodavši da je najveća vrijednost "Razgovora" u tome što je Ciliga svoja viđenja povijesti dao kao njezin autentičan svjedok.

Po njegovim riječima, Ciliga u knjizi otvoreno progovara zašto je nakon Jasenovca prihvatio suradnju s ustašama i kao jedan od prvih autentičnih glasnogovornika "prave istine o Titu" opisuje njegov uspon od sindikalista do vođe KPJ.

"Razgovori s dr. Antom Ciligom" razmišljanja su čovjeka koji je bio na kraju životnog puta, tako da knjiga ima subjektivnih i netočnih podataka, ali nikada i dosadnih, ocijenio je povjesničar Ivo Banac.

To je uzbudljivo djelo o neobičnom životu kakav se rijetko može pronaći i u književnim tekstovima, ustvrdio je Banac, dodavši da bi hrvatska historiografija trebala napraviti monografiju o Ciligi.

Povjesničar Tvrtko Jakovina drži da bi, kada bi ta knjiga razgovora bila napisana historiografski, ona bila iznimno uspješna i zanimljiva i na međunarodnoj razini. Kao njezine najzanimljivije dijelove izdvojio je one u kojima Ciliga govori o razdoblju do četrdesetih godina prošlog stoljeća, o svojim počecima u Komunističkoj partiji, frakcijskim borbama unutar partije, Staljinovim čistkama.

Napomenuvši kako je to "mala knjiga o velikom čovjeku", njezin autor, novinar Tihomir Dujmović, ustvrdio je da Ciliga nikada u Hrvatskoj nije bio dovoljno priznat te je podsjetio da mu je na sprovodu bilo tek pedesetak ljudi. (Ipress)