Ako iz Rijeke želite u Istru, naići ćete na veliko gradilište; bagera i visokih kranova sve je više kako prilazite tunelu Učka ili izlazite iz njega, sve kako bismo već iduće godine imali puni profil autoceste i komotniju i ugodniju vožnju do poluotoka i duž cijelog Istarskog ipsilona.

Na radove ćete nailaziti i putujete li Slavonijom, posebno oko Požege, letite li Croatia Airlinesom, njegovi će vas piloti do cilja dovesti novim zrakoplovima, a ako putujete vlakom iz Karlovca u Zagreb, iduće ćete četiri godine također iz vlaka promatrati radove, s obzirom na to da je napokon, četiri godine nakon raspisivanja prvog natječaja, ovih dana počela gradnja drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, zahvaljujući kojoj bi putnici od, primjerice, Karlovca do Zagreba vlakom trebali stići za 20-ak minuta.

Karlovački gradonačelnik Damir Mandić više je puta do sada govorio kako je to velika stvar za razvoj Karlovca, s obzirom na to da velik broj Karlovčana radi u Zagrebu, djeca u metropolu odlaze na studij, a i niz je poslovnih aktivnosti vezano za Zagreb, piše Večernji list.

Karlovac time postaje još poželjnije mjesto za život; izvan gradske vreve velegrada, a opet na samo 20-ak minuta udaljenosti vlakom, a isto toliko i nakon gradnje trećeg traka autoceste koja povezuje ta dva grada, što je također u planu.

Karlovac-Zagreb 20 minuta vožnje vlakom

Karlovac će doista biti predgrađe Zagreba s odličnom prometnom vezom s njim, ali i s ostatkom Hrvatske, posebno prema Jadranu, što ga čini još atraktivnijim za poslovna ulaganja koja vode ka otvaranju novih radnih mjesta, a onda i za život i doseljavanja novih obitelji.

Početak gradnje nizinske pruge, barem na ovom dijelu koridora, veseli sve kojih se dotiče. Nije to mala investicija; njome će izvođač, španjolska tvrtka Comsa S.A., koja je u srpnju s HŽ Infrastrukturom potpisala ugovor za izvođenje projekta, napraviti rekonstrukciju postojećeg kolosijeka, sagraditi drugi kolosijek, odraditi elektrifikaciju 44 kilometra pruge, izgraditi nove mostove, vijadukte i elektroenergetska postrojenja, urediti kolodvore i stajališta te sagraditi pet objekata za potrebe HŽ Infrastrukture u Karlovcu. Nakon završetka radova predviđena je brzina vlakova do 160 km/h. Ni vrijednost nije zanemariva: iznosi 348,5 milijuna eura s PDV-om, a rok za završetak radova je 36 mjeseci, dakle do kraja 2029. godine.

Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac tek je dio cijelog projekta nizinske pruge koja će povezati Zagreb i Rijeku na dionici kraćoj za 56 kilometara od aktualne željezničke pruge koja povezuje ta dva grada, a postupci ugovaranja radova na određenim dionicama su u tijeku. Projekt je kompleksan; nova, dvokolosiječna i potpuno elektrificirana pruga projektirana je za brzine do 160 km/h za putničke te 120 km/h za teretne vlakove.

Najveći tunel kroz masiv Velike Kapele dug 14 kilometara

Ukupne dužine oko 175 kilometara, dakle 56 kilometara kraća od postojeće pruge, što će drastično smanjiti vrijeme putovanja. Najveći izazov na dijelu pruge nakon Karlovca svladavanje je zahtjevnog planinskog terena, zbog čega je planirana gradnja više od 30 vijadukata i tunela.

Zvijezda projekta je budući tunel kroz masiv Velike Kapele, dug 14 kilometara, koji će postati najduži u Hrvatskoj. Za usporedbu, tuneli Sveti Rok i Mala Kapela zajedno su dugi nešto manje od 12 kilometara. Na trasi je predviđena i gradnja pet novih kolodvora te jednog stajališta. Sve bi to trebalo završiti do 2036. godine.

Samo u ovih nekoliko natuknica jasno je da je Hrvatska u velikom infrastrukturnom zamahu koji traje već neko vrijeme, a potrajat će još barem deset godina, koliko je predviđeno za gradnju cijelog koridora nizinske pruge kojom ćemo našu najveću luku Rijeku povezati s mađarskom granicom.

– Hrvatska trenutačno provodi jedan od najvećih investicijskih ciklusa u svom postojanju u prometnu infrastrukturu, koji obuhvaća sve vrste prometa, kao i razvoj javnoga gradskog prijevoza i novih oblika mobilnosti.

Kroz europske izvore financiranja u okviru financijskih razdoblja 2014. – 2020. i 2021. – 2027. u prometnu infrastrukturu ugovoreni su i provode se projekti ukupne vrijednosti oko 5,57 milijardi eura, od čega se oko 3,45 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva Europske unije.

Navedeni iznos odnosi se isključivo na projekte koji se provode uz potporu europskih fondova i instrumenata financiranja, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, Program Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Instrument za povezivanje Europe (CEF). Najveći dio tih ulaganja usmjeren je u modernizaciju željezničke infrastrukture, zatim u cestovni sektor, pomorski promet i javni gradski prijevoz – kažu nam iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Dodaju da paralelno s već ugovorenim projektima financiranima uz potporu europskih fondova, Vlada provodi širi investicijski ciklus modernizacije prometnog sustava koji uključuje sredstva Europske unije, državnog proračuna, zajmove i druge izvore financiranja.

Posebno se ističe željeznički sektor, u kojem su u tijeku ulaganja u željezničku infrastrukturu vrijedna više od 1,7 milijardi eura, dok je u sljedećih deset godina planiran investicijski ciklus vrijedan oko 6 milijardi eura.

Riječ je o ukupnoj vrijednosti planiranih ulaganja u modernizaciju i obnovu željezničke mreže, koja će se financirati kombinacijom različitih izvora, uključujući europska sredstva. Cilj ulaganja je povećanje sigurnosti, kapaciteta i kvalitete željezničkog prometa te jačanje povezanosti Hrvatske s europskim prometnim koridorima – dodaju iz nadležnog ministarstva.

Ministar Oleg Butković kazao je da se nikada nije toliko ulagalo ni u lokalne ni u regionalne pruga kao sada, i to zahvaljujući dijelu kredita Europske investicijske banke koji je osigurala Vlada RH. Ističe da Hrvatske autoceste godišnje ulažu oko 50 milijuna eura u investicijsko održavanje autocesta, uz ulaganja u razvoj i modernizaciju autocestovne mreže te uvođenje novog sustava elektroničke naplate cestarine.

Hrvatske ceste, naime, u posljednjih su deset godina uložile oko 1,6 milijardi eura u gradnju novih i obnovu postojećih državnih cesta, dok je trenutačno u pripremi i provedbi niz projekata ukupne vrijednosti veće od 1,2 milijarde eura.

Veliki investicijski ciklus u lučku infrastrukturu vrijedan više od 500 milijuna eura

– Imamo i veliki investicijski ciklus u lučku infrastrukturu vrijedan više od 500 milijuna eura, pri čemu se najveći dio financira sredstvima EU. Samo iz proračuna Ministarstva lani je za lučku infrastrukturu i sanacije pomorskog dobra u općoj upotrebi dodijeljeno 14,7 milijuna eura, a ukupno u mandatima ove Vlade više od 118,4 milijuna eura. Ulaganja u unutarnju plovidbu usmjerena su na povećanje sigurnosti plovidbe, unapređenje plovnosti rijeka te razvoj lučke i pristanišne infrastrukture. U razdoblju 2014. – 2027. kroz europske fondove i druge izvore financiranja u projekte unutarnjih plovnih putova uloženo je više od 200 milijuna eura, pri čemu se najveći dio ulaganja odnosi na razvoj infrastrukture na rijeci Dunav i u luci Osijek – dodaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Kad je riječ o ulaganjima u cestovni promet, među najvažnijim projektima koji su u tijeku svakako je dovršetak gradnje Istarskog ipsilona u punom profilu, uključujući dionicu od tunela Učka do Matulja, ukupne vrijednosti oko 200 milijuna eura.

Diljem Hrvatske gradi se i mreža brzih cesta među kojima je najvažniji Podravski ipsilon; od Vrbovca – Bjelovar – Virovitica – granica s Mađarskom, zatim brza cesta Varaždin – Krapina, brza cesta Požega s izlazom na autocestu A3, brza cesta Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, brza cesta Nuštar – Vukovar, brza cesta Okučani – Stara Gradiška, brza cesta Zlatar Bistrica – Marija Bistrica kao dio Zagrebačkog prstena.

Grade se i nove obilaznice diljem Hrvatske: Fužine, Nedelišće, Pušćine, Orebić, Drniš, Zaprešić, Čakovec i drugi gradovi, a u tijeku su i rekonstrukcije državnih cesta; novi ulaz u Split, čvor Sisak – Sisak, Donja Zdenčina – most na Kupi, Veli Vrh – Pula, uži gradski prsten Karlovca, raskrižje Širina. U tijeku je uvođenje novog sustava naplate cestarine, a gradi se i dionica ceste Križišće – Selce na autocesti A7, a za poddionicu Jadranovo – Selce u tijeku je postupak potpisivanja ugovora sa Zajednicom ponuditelja.

Potpisan je ugovor s izvođačem radova za poddionicu Križišće – Jadranovo, gradi se prva faza dionice Selce – Novi Vinodolski, a za dionice Novi Vinodolski – Senj i Senj – Žuta Lokva priprema se projektna dokumentacija. Gradi se dionica Rudine – Osojnik na autocesti A1, dograđuju dodatne trake na dionice Zagreb – Karlovac na autocesti A1 i dionici Zagreb zapad – Lučko na autocesti A3. Upravo ova dva zadnja projekta značajno će doprinijeti smanjenju gužvi, posebno u ljetnim mjesecima.

Desetljećima se, primjerice, čekalo ulaganje u spoj Požege s autocestom A3. Požeško-slavonska županica Antonija Jozić rekla je na potpisivanju ugovora s izvođačima da će gradnja brze ceste i čvora Požega imati presudan značaj za prometnu dostupnost i gospodarski razvoj Požeško-slavonske županije.

– Dugi niz godina govorilo se o projektu koji je u realizaciji. Naša županija više neće biti slijepo crijevo Hrvatske, postajemo prometno dostupniji, a ono čemu se najviše radujemo jest to da će ovi projekti biti snažan zamašnjak gospodarstva – rekla je Jozić.

Brodsko-posavski župan Danijel Marušić istaknuo je kako je ovaj projekt dokaz suradnje i zajedničkih interesa susjednih županija.

– U mojoj općini, uz ovu cestu, već se polako pripremaju i gospodarske zone, naravno da će biti veća cirkulacija i ljudi i roba, i doista je to apsolutno drugi pogled– rekao je Marušić.

Osim u ceste, Vlada ulaže i u modernizaciju željezničkog sustava obnovom infrastrukture i voznog parka.

– U posljednjem razdoblju realizirana je nabava novih vlakova HŽ Putničkog prijevoza, a u prometu je 70 novih niskopodnih vlakova: 55 elektromotornih, 13 dizel-motornih te po jedan elektrobaterijski i baterijski vlak. Ukupna vrijednost nabave iznosi 363,4 milijuna eura – dodaju iz Ministarstva.

I tu ne staju jer već je, kažu, ugovorena i nova nabava. I to 6 elektrodizelskih vlakova za relaciju Zagreb – Split, vrijednosti 57,3 milijuna eura, koji će biti uvedeni u promet ove godine, zatim 5 elektrodizelskih, 4 elektrobaterijska i 4 baterijska vlaka uz dvije punionice, vrijednosti 117,9 milijuna eura, s isporukom tijekom 2027. i 2028. godine. Tu je i 6 elektrobaterijskih vlakova i hibridna punionica u Kotoribi, vrijednosti 53,6 milijuna eura, s isporukom tijekom 2028. i 2029. godine. Također, do prvog kvartala 2029. godine u nabavu dodatnih 25 vlakova bit će uloženo 228,8 milijuna eura – napominju nadležni.

U tijeku je i priprema potencijalnog financiranja nabave dodatnih 30 novih vlakova iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Novi će vlakovi voziti modernijim prugama, s obzirom na to da su u tijeku i velika ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Naime, u tijeku je rekonstrukcija i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, projekt vrijedan oko 900 milijuna eura, završava se modernizacija dionica Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica s Mađarskom, a počela je i, kako smo naveli, 280 milijuna eura vrijedna modernizacija dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac.

U tijeku su i brojni projekti obnove lokalnih, regionalnih i međunarodnih pruga, među kojima su dionice Pitomača – Kloštar, Generalski Stol – Oštarije, Ogulin – Moravice, Karlovac – Ozalj, Knin – Zadar, Osijek – Koška i druge.

– Kad je riječ o ulaganju u lučku infrastrukturu, u prethodnom razdoblju ugovoreno je 25 projekata kroz koje je sagrađeno ili obnovljeno 14 luka, među kojima su luke Tkon, Crikvenica, Cres, Unije, Sućuraj, Korčula, Baška, Žigljen, Zadar, Split, Stinica, Vela Luka i druge. U novom, pak, financijskom razdoblju nastavlja se ulaganje u lučku infrastrukturu kroz projekte ukupne vrijednosti 267,64 milijuna eura. Obuhvaćeni su projekti rekonstrukcije i dogradnje luka Novi Vinodolski, Rovinj, Murter, Krk, Rab, Prvić Šepurine, Perna, Prigradica, Split, Kaštela, Vrsi, Ika i drugih – doznajemo od Ministarstva mora.

Među važnijim projektima vezanim za unutarnju plovidbu ističe se završetak i razvoj terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, uređenje i unaprjeđenje vodnog puta rijeke Dunav, gradnja i razvoj lučke infrastrukture za unutarnji teretni promet. Tim se projektima posebno raduju čelni ljudi slavonskih gradova i županija s obzirom na to da će doprinijeti razvoju gospodarskih aktivnosti u Slavoniji.

I ministar Oleg Butković kazao je da je cilj tih ulaganja povećati udio riječnog prijevoza u ukupnom teretnom prometu, povezati hrvatske luke s europskim prometnim koridorima te dodatno rasteretiti cestovni promet.

U tijeku je i obnova flote Jadrolinije koja je usklađena s nacionalnim i europskim ciljevima dekarbonizacije pomorskog prometa. Brzobrodska flota već je značajno pomlađena. U posljednjih sedam godina floti je priključeno šest novih brodova. Time se odgovara na sve veću potražnju za brzim i učinkovitijim pomorskim prijevozom, osobito u turističkom segmentu.

Rashoduju se stariji katamarani poput “Olee” i “Dubravke” kako bi se optimizirali troškovi poslovanja bez ugroze za održavanje dodijeljenih koncesija u brzobrodskom segmentu prometa.

U tijeku je natječaj za gradnju novog putničkog broda za Elafite, tzv. “Nova Postira”, projekta koji Jadrolinija financira iz vlastitih izvora – doznajemo iz ministarstva Olega Butkovića. Ističu da je samo lani prevezeno ukupno 12,6 milijuna putnika i 3,8 milijuna vozila. Broj putnika ostao je na razini rekordne 2024. godine, što je potvrda stabilne potražnje, a istodobno se bilježi rast broja prevezenih vozila od približno dva posto.

Putnike koji do cilja putuju avionima svakako zanimaju ulaganja u obnovu cjelokupne flote Croatia Airlinesa. Društvo Croatia Airlines nalazi se usred provedbe najvećeg projekta u svojoj povijesti: zamjene cjelokupne flote novim Airbus A220 zrakoplovima. Zamjena flote počela je 2024., a planirani završetak je u 2027. godini.

Do kraja srpnja 2026. godine isporučeno je ukupno 10 od 15 novih zrakoplova i to 8 zrakoplova Airbus A220-300 (148 sjedala) i 2 zrakoplova Airbus A220-100 (127 sjedala). Deseti zrakoplov, pod imenom “Velika Gorica”, preuzet je 29. srpnja. Ovo je prvi zrakoplov Airbus A220-300 u svijetu koji je završen u posebnom vizualnom identitetu Star Alliance – napominju iz ministarstva.

Do kraja godine, dodaju, očekuju isporuku još četiri zrakoplova Airbus A220-300, čime bi projekt obnove flote trebao biti završen 2027. godine. Tada će u floti Croatia Airlines biti ukupno 15 novih zrakoplova Airbus A220, od čega će 13 biti Airbus A220-300 te dva Airbus A220-100. Ukupna investicija iznosi otprilike 500 milijuna eura za svih 15 zrakoplova, a društvo je financira dugoročnim leasingom s inicijalnim rokom otplate od 12 godina, uz mogućnost produljenja za dodatnih 12 godina, što pokriva cijeli životni vijek zrakoplova.

Predsjednik Uprave Croatia Airlinesa Jasmin Bajić rekao je kako je dolazak desetog zrakoplova još jedan važan korak u transformaciji Croatia Airlinesa i provedbi najvećeg projekta obnove flote u povijesti hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika.

– Nova generacija zrakoplova Airbus A220 okosnica je razvoja Croatia Airlinesa koja omogućuje da putnicima ponudimo još višu razinu udobnosti i kvalitete usluge, uz istodobno povećanje učinkovitosti i održivosti našeg poslovanja, čime izravno doprinosimo razvoju hrvatskog turizma, ali i gospodarstva općenito– kazao je Jasmin Bajić prilikom dolaska zadnjeg aviona.

Prelazak na flotu zrakoplova Airbus A220, dodaje, predstavlja i generacijski iskorak za Croatia Airlines. Ovi zrakoplovi su znatno štedljiviji, imaju manju potrošnju goriva do 25%, manji utjecaj na okoliš jer imaju niže emisije CO2 i manje buke te su optimalnog kapaciteta s obzirom na to da imaju između 100 i 150 sjedala.

Na ovaj se način nacionalnom prijevozniku omogućava otvaranje novih linija koje prije nisu bile isplative, fleksibilnije upravljanje mrežom izvan ljetne sezone te smanjenje cijene operativnih troškova po sjedalu, čime postaju cjenovno konkurentniji na tržištu, poručuju iz ministarstva Olega Butkovića.

Osim projekata u realizaciji, nemali je i popis onih koji su u planu, a odnose se na sve vrste prijevoza diljem Hrvatske.

Istarski iks, željeznički tunel Ćićarija, nizinska pruga Zagreb-Rijeka...

– U budućem razdoblju nastavlja se realizacija već započetih i ugovorenih projekata prometne infrastrukture, dok se paralelno pripremaju i novi strateški projekti od posebnog značaja za daljnji razvoj prometnog sustava Republike Hrvatske. Možemo ih izdvojiti nekoliko, a najvažniji je svakako gradnja nizinske pruge. To je jedan od najvećih budućih prioriteta u željezničkom sustavu. Procijenjena vrijednost radova iznosi oko 3 milijarde eura, dok će se konačna vrijednost preciznije definirati nakon izrade idejnog projekta i analize tržišnih cijena u trenutku raspisivanja natječaja za izvođenje radova. Projektom će se sagraditi suvremena dvokolosiječna i elektrificirana željeznička veza između Zagreba i Rijeke, kojom će se prevladati ograničenja postojeće planinske pruge te stvoriti brz, pouzdan i kapacitetno snažniji željeznički koridor prema srednjoj Europi. Važan budući projekt u željezničkom sustavu predstavlja i povezivanje Istre s ostatkom hrvatske željezničke mreže gradnjom željezničkog tunela Ćićarija i pripadajućih spojnih pruga. U tijeku je priprema studijske dokumentacije i idejnog projekta s ishođenjem lokacijske dozvole. Vrijednost ovih aktivnosti je 2 milijuna eura, a završetak pripreme projekta očekuje se do 2029. godine. Projekt predviđa gradnju tunela duljine oko 15 kilometara i vijadukta duljine oko 4 kilometra, čime bi se omogućila izravna željeznička povezanost Istre s ostatkom Hrvatske – navode iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Među važnim razvojnim projektima cestovne infrastrukture ističu i projekt Istarski iks, odnosno novu prometnu vezu istočnog dijela Istre s Istarskim ipsilonom. Projekt je u fazi pripreme i razrade, a predviđa gradnju novog kraka autoceste od čvora Žminj prema Labinu, duljine oko 20 kilometara, uključujući i most preko doline Raše. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 420 milijuna eura. O svim ulaganjima u bolja prometna rješenja na području Istarske županije ministar Oleg Butković razgovarao je nedavno s tamošnjim županom Borisom Miletićem, a obišli su i sva otvorena gradilišta.

Istarski ipsilon jedan je od najvažnijih prometnih infrastrukturnih projekata jer će u potpunosti povezati Istarsku županiju s mrežom hrvatskih autocesta, odnosno sa Zagrebom, Rijekom i ostatkom Hrvatske. To prije svega znači veću sigurnost i protočnost prometa, što je iznimno važno za Istru kao vodeću turističku regiju u Hrvatskoj koju godišnje posjeti više od pet milijuna turista, od kojih više od 95 posto dolazi cestovnim putem.

Značajan dio tog prometa odvija se upravo ovim pravcem, a projekt će ujedno biti od velike važnosti i za razvoj sjeveroistočnog dijela Istre, koji postaje sve atraktivniji zahvaljujući boljoj prometnoj povezanosti s Rijekom. Uz Istarski iks, veliki je planirani projekt gradnja novog mosta za otok Krk sa spojim cestama.

– Hrvatske autoceste ugovorile su izradu studijske i projektne dokumentacije do razine lokacijske dozvole, čime je počela priprema ovog strateškog projekta. Njegovom realizacijom unaprijedila bi se prometna povezanost otoka Krka s kopnom te stvorili preduvjeti za daljnji razvoj logističke infrastrukture, uključujući i planirani kontejnerski terminal u Omišlju. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 500 milijuna eura – navode iz Ministarstva mora.

U planu nabave Hrvatskih cesta još je nekoliko projekata velike vrijednosti, primjerice projekt povezivanja otoka Hvara, Ravča – Drvenik – Hvar, spojna cesta Zagvozd – Imotski, Srijemska granična transverzala, kao i niz obilaznica, donosi Večernji list.

– Uz navedene projekte, u idućem razdoblju nastavit će se ulaganja u razvoj prometnog sustava gradnjom novih brzih cesta, unaprjeđenjem državne cestovne mreže, modernizacijom željezničke infrastrukture, nabavom novih vlakova te ulaganjima u lučku infrastrukturu. Cilj je stvaranje suvremenog, sigurnog i povezanog prometnog sustava koji će pridonijeti gospodarskom razvoju, boljoj povezanosti svih hrvatskih regija i kvalitetnijem životu građana – dodaju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. (iPress)