Rat u Iranu i blokada Hormuškog tjesnaca izazvali su ozbiljan potres na energetskom tržištu, a posljedice se već osjete i u europskom zračnom prometu. Dok se u europskim medijima i industriji sve češće upozorava na poremećaje u opskrbi i snažan rast cijena mlaznog goriva, a njemačka Lufthansa otkazuje 20.000 letova, mnogi se s pravom pitaju koja su prava putnika?

Za razliku od nekih europskih čvorišta gdje se već govori o mogućim restrikcijama, situacija u Hrvatskoj zasad je stabilna. Iz Ine, koja ima koncesiju za opskrbu mlaznim gorivom u svih sedam većih putničkih zračnih luka u Hrvatskoj, izričito su potvrdili da se opskrba odvija redovno i u dovoljnim količinama. Gorivo za avione proizvodi se u riječkoj rafineriji, proizvodnja je stabilna i trenutačno nema fizičkih nestašica koje bi prizemljile zrakoplove u Hrvatskoj.

Hoće li letovi iz hrvatskih zračnih luka biti otkazani?

Glavni problem za zrakoplovne kompanije koje operiraju u Hrvatskoj trenutačno nije nedostatak kerozina, nego snažan rast njegove cijene, koja je više nego udvostručena od početka krize.

Iz Croatia Airlinesa potvrdili su meijima da ne bilježe poremećaje u opskrbi, da se operacije odvijaju stabilno i da u prvom tromjesečju bilježe snažan rast broja putnika. Ipak, priznali su da su zbog ogromnog rasta cijena goriva prešli u fazu tzv. 'kriznog upravljanja'. To znači da domaći prijevoznik zasad neće masovno prizemljiti flotu, ali će kontinuirano prilagođavati svoje operacije, što može uključivati rjeđe letove na manje isplativim rutama i, neizbježno, više cijene karata. Naime, cijene karata formiraju se po dinamičkom modelu koji ovisi o danu putovanja, vremenu kupnje kao i o popunjenosti letova.

Iako goriva u Zagrebu ili Splitu ima, avioni stranih prijevoznika poput Lufthanse, Ryanaira ili British Airwaysa povezani su u širu europsku i globalnu mrežu. Ako im goriva nedostaje u matičnim bazama ili im operacije zbog visokih troškova postanu neisplative, moguće je i ukidanje pojedinih linija prema Hrvatskoj. Njemački zračni prijevoznik Lufthansa već je najavio da će ovog ljeta ukinuti 20.000 letova na kratkim relacijama kako bi smanjio troškove nakon drastičnog porasta cijena mlaznog goriva, pri čemu računa na uštedu od oko 40.000 tona goriva. Među odredištima koja su se našla pod pritiskom rezova spominje se i Rijeka, čiji je aerodrom obuhvaćen promjenama u mreži, pa se dio letova preusmjerava ili spaja preko velikih čvorišta poput Frankfurta, Münchena, Züricha, Beča, Bruxellesa i Rima, donosi tportal.

Što ako vam otkažu let?

Ako vam zbog toga otkažu let, bilo da je riječ o aviokompaniji iz EU ili letu koji polazi iz zračne luke unutar EU, štite vas europska prava putnika. Aviokompanija vam mora ponuditi: puni povrat novca za kartu, u roku od sedam dana, ili preusmjeravanje do odredišta u najranijem mogućem roku, pod usporedivim uvjetima prijevoza.

Ako dođe do otkazivanja dok ste na aerodromu u EU i čekate idući let, aviokompanija vam je zakonski dužna osigurati skrb, bez obzira na to što se kriza s gorivom ili rat mogu smatrati 'izvanrednom okolnošću'. To uključuje obroke, osvježenja i, ako morate čekati do idućeg dana, besplatan smještaj u hotelu te prijevoz do njega.

Ako u kaosu otkazanih letova kompanija to ne stigne organizirati, sami platite razuman smještaj i hranu te sačuvajte sve račune kako biste naknadno tražili povrat troškova od aviokompanije. Važno je ipak znati da vam zbog'“izvanrednih okolnosti' prijevoznik vjerojatno neće morati isplatiti dodatnu fiksnu odštetu od 250 do 600 eura, ali povrat novca za kartu ili troškove skrbi i dalje mora osigurati.

Brzi vodič za preživljavanje otkazanog leta

Ako na terminalu saznate da vaš avion ne polijeće, odmah poduzmite ova tri koraka:

Stanite u red, ali paralelno zovite: Odmah se uputite prema šalteru svoje aviokompanije (ili agencije koja je hendla), ali dok čekate u redu, istovremeno zovite njihovu korisničku službu – operater na telefonu vas može preusmjeriti na drugi let puno brže nego agent na šalteru ispred kojeg stoji 200 nervoznih putnika.

Zahtijevajte vaučere: Aviokompanija vam je dužna osigurati hranu i piće. Tražite vaučere za obrok na aerodromu dok čekate.

Sami platite hotel (ali čuvajte račun): Ako je let prebačen za idući dan, a na aerodromu vlada kaos i kompanija ne nudi smještaj, sami rezervirajte hotel srednje kategorije (ne luksuzni od pet zvjezdica). Sačuvajte račun hotela, kao i račun za taksi/bus do tamo, jer po europskom zakonu imate pravo na potpuni povrat tih troškova, opširnije na tportalu. (iPress)