Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na otvaranju nuklearnog samita u Parizu u utorak branio civilnu nuklearnu energiju kao važan čimbenik "neovisnosti", a naročito u geopolitičkom kontekstu u kojem ovisnost o fosilnim gorivima može "postati instrument pritiska ili čak destabilizacije".

"Nuklearna energija je ključ za spajanje neovisnosti, a stoga i energetskog suvereniteta, dekarbonizacije, a tako i ugljične neutralnosti do 2050., i konkurentnosti, a time i stvaranja radnih mjesta, u našim gospodarstvima", poručio je francuski predsjednik na početku drugog nuklearnog samita s ciljem oživljavanja ovog energetskog sektora.

Odluka da se smanji udio nuklearne energije u Europskoj uniji bila je strateška pogreška s obzirom na činjenicu da blok ne proizvodi ni naftu ni plin, kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak.

"Ovo smanjenje udjela nuklearne (energije) je bio izbor, vjerujem da je bila strateška pogreška Europe kada je okrenula leđa pouzdanom i priuštivom izvoru energije s niskim razinama emisija", rekla je svom govoru na samitu o nuklearnoj energiji u Parizu.

Nuklearna energija se 1990. odnosila na trećinu električne energije proizvedene u EU-u, a sada je taj udio bliži 15 posto, kazala je.

Europska unija namjerava potaknuti razvoj manjih nuklearnih reaktora kako bi Europa bila manje ovisna o uvezenim fosilnim gorivima, dodala je.

"Vidimo globalno oživljavanje nuklearne energije, a Europa žele biti dio toga", kazala je von der Leyen, najavljujući 200 milijuna eura sredstava EU-a za poticanje ulaganja u razvoj manjih, modularnih reaktora.

"Želimo da ova nova tehnologija bude u funkciji do ranih 2030-ih", poručila je.

Von der Leyen je rekla da je rast cijena energije prouzročen ratom na Bliskom istoku "jasan podsjetnik" o ranjivosti Europe kao uvoznika fosilnih goriva te da on naglašava važnost jačanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i nuklearnih reaktora.

Očekuje se da će samit, koji organizira Francuska, jedna od vodećih svjetskih civilnih nuklearnih sila sa svojih 57 reaktora, okupiti četrdesetak zemalja i međunarodnih organizacija, uključujući predstavnike Sjedinjenih Država i Kine, tradicionalno glavnih igrača u sektoru, kao i države G7 i europskih država, među kojima i Hrvatsku.

U organizaciji sudjeluje i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) radi promicanja "sigurne i pristupačne energije za sve".

Međutim, Rusija, velesila u nuklearnom sektoru neće prisustvovati zbog rata u Ukrajini.

Nakon prvog samita u Bruxellesu 2024. godine, ovaj se održava u posebno značajnoj godini: 2026. obilježava 15. godišnjicu nesreće u Fukushimi u Japanu i 40. godišnjicu katastrofe u Černobilu u Ukrajini kao dijelu bivšeg Sovjetskog saveza.

Izgubivši na popularnosti nakon nuklearne katastrofe u Japanu 2011. godine, sektor ponovno doživljava porast interesa diljem svijeta.

Oživljavanje su potaknule zabrinutost oko energetskog suvereniteta, potreba za dekarbonizacijom energije radi borbe protiv klimatskih promjena i porast umjetne inteligencije, koja je energetski izuzetno zahtjevna.

Danas nuklearna energija čini 10% svjetske proizvodnje električne energije, s 450 reaktora u tridesetak zemalja.

„U interesu je europskih zemalja, radi njihove energetske sigurnosti i suvereniteta, da dalje razvijaju svoje obnovljive izvore energije - sunce, vjetar i druge - i da krenu u snažan povratak nuklearnoj energiji“, naglasio je Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA).

No, za nevladinu organizaciju Greenpeace, nuklearna energija „nije rješenje za što brže postupno ukidanje fosilnih goriva, za razliku od obnovljivih izvora energije i uštede energije.“ (Hina)