Premijer Andrej Plenković rekao je kako presuda američkog Vrhovnog suda, kojom je pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno saveznim državama, a što je dovelo do velikih podjela, neće imati utjecaja na Hrvatsku jer bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda.

Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je pitanje prekida trudnoće izrazito kompleksno pravno, etičko i medicinsko pitanje oko kojega je nerijetko vrlo teško, a često i nemoguće postići konsenzus, ali je bitno sagledati tu situaciju koja je postala tema i u Hrvatskoj.

"Ova presuda neće utjecati na Hrvatsku. U Hrvatskoj je pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, a Ustavni sud je ocijenio da je taj zakon u skladu s Ustavom", rekao je premijer.

Kao što je nedavno rekao predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, dodao je, zabrana prekida trudnoće bila bi protivna odluci Ustavnog suda, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće.

"U političkom smislu, nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena i nema potrebe za unošenje odredbi o već postojećem pravu u Ustav. Na takve izmjene mi nećemo pristati", rekao je premijer.

Opoziciju je pozvao da bude konstruktivna oko ove teme i da podrže predložene izmjene Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu jer je upravo taj prijedlog usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu.

"Pozivamo oporbene stranke da konstruktivno pristupe ovoj temi koju treba na smiren i racionalan način sagledavati u Hrvatskoj", ponovio je Plenković.

Također je rekao kako se u okviru vladajuće stranke HDZ-a, koja je demokršćanska stranka desnoga centra, zalažu za zaštitu života za koji oni smatraju da počinje začećem, ali isto tako poštuju pravo žene na izbor i zdravlje.

"Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika, ali i iskustvo drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene", poručio je Plenković.

Veći broj zaraženih koronavirusom, ali ne i hospitalizacija

Premijer se osvrnuo i na epidemiološku situaciju. Rekao je kako u posljednje vrijeme bilježimo porast zaraza koronavirusom, a u ponedjeljak je održan sastanak s užim krugom Stožera koji je izvijestio kako se unatoč većem broju zaraženih ne događa veći broj hospitalizacija.

Sve smrti koje se bilježe, a njih je relativno malo, uglavnom su s covidom, dodao je.

Plenković je pozvao na oprez, osobito starije i one krhkoga zdravlja, a što se tiče mlađih, naveo je kako prate situaciju u svim europskim zemljama i trenutno nema zemlje koja poduzima ozbiljnije epidemiološke mjere.

"Ono što se može očekivati su preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se krene s novim krugom cijepljenja kada dođemo blizu jeseni kako bi se što veći broj građana zaštitio od korone", rekao je Plenković.

Premijer je također komentirao uhićenje Jovana Cvetnića u Solunu koji je osumnjičen za kaznena djela protiv čovječnosti za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991., a riječ je o uhićenju na temelju naloga hrvatskih tijela.

"Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i privođenju pravdi svih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu. Od Grčke očekujemo da poduzme sve aktivnosti kada je riječ o izručenju", rekao je.

Novi zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Novim zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru sa sjednice u četvrtak, unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja te znanstvene odnosno umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja.

"Novim Zakonom želimo ojačati sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, njegove institucijske kapacitete te uskladiti njegova obilježja s načelima i zadacima Europskog prostora visokog obrazovanja, Europskog prostora obrazovanja i Europskog istraživačkog prostora", rekao je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Funkcionalan i kvalitetan sustav visokog obrazovanja i znanosti usklađen sa suvremenim zahtjevima visokoobrazovnog i istraživačkog sektora preduvjet je uspješnog razvoja svake države, naglasio je.

Važeći zakonski okvir je zastario, donesen je 2003. godine i ne udovoljava aktualnim potrebama akademske zajednice i društva, dodao je ministar, obrazlažući razloge predlaganja novoga zakona.

Njime se tako uređuje osnivanje i djelovanje ustanova u sustavu visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti, stručnog rada, postupak zapošljavanja na radna mjesta i napredovanje nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih u ovim ustanovama te njihova prava i obveze.

Također se uređuju osnovna pitanja izvođenja studija te prava i obveze studenata, obavljanje znanstvene i umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja, financiranje visokog obrazovanja, znanstvene i umjetničke djelatnosti u funkciji visokog obrazovanja te obavljanje nadzora i prekršajne odredbe.

Unaprjeđuje se pravni i financijski okvir sustava visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti, odnosno na fleksibilan način reguliraju se načela upravljanja i financiranja visokoobrazovnog i znanstveno-istraživačkog sektora kako bi se što veći prostor ostavio autonomnom djelovanju institucija, istaknuo je ministar.

Propisuju se i jednostavnije procedure za zapošljavanje nastavnika, znanstvenika i suradnika te napredovanje nastavnika i znanstvenika, postupak sklapanja programskih ugovora kao novog modela financiranja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta te regulacija statusnih promjena visokih učilišta i znanstvenih instituta.

U odnosu na važeći Zakon, novim prijedlogom jasnije se propisuje razlika između sastavnica sveučilišta s i bez pravne osobnosti, sustavno se rješava pitanje nadzora nad zakonitosti u radu institucija te se ističe umjetnička djelatnost u funkciji visokog obrazovanja.

Više nije predviđena mogućnost osnivanja visokih učilišta od strane županija, gradova i općina, a visoke škole osnovane sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju postat će veleučilišta.

"Kroz Zakon se stavlja naglasak na stratešku, savjetodavnu i potpornu ulogu Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj koje brine o razvoju i kvaliteti cjelokupnog sustava visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i tehnološkog razvoja u Republici Hrvatskoj", naveo je Fuchs.

Nacionalno vijeće bit će nadležno za donošenje minimalnih etičkih standarda i kriterije za izbore u znanstvena zvanja, a administrativnu i stručnu potporu za ovo tijelo preuzima Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Predloženi zakon usmjeren je prije svega, zaključio je Fuchs, na poboljšanje strukture sustava organizacije i financiranja u području visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti kako bi se omogućilo da znanstveno-istraživački i visokoobrazovni sektor postanu učinkovitiji, funkcionalniji u odnosu na potrebe društva i gospodarstva, a osobito kompetitivniji u europskom kontekstu.

Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

U Sabor je Vlada uputila i izmjene i dopune Zakona o agenciji za odgoj i obrazovanje, zakona koji datira iz 2006. godine i od tada nije mijenjan.

Izmjenama se on usklađuje s pojedinim pozitivnim zakonskim propisima kako bi se osiguralo brže i efikasnije reguliranje unutarnjeg ustrojstva Agencije statutom, a ne kao do sada Zakonom.

Imenovanje i razrješenje članova Upravnog vijeća usklađuje se sa Zakonom o radu na način da se jedan član bira kao predstavnik radnika, a propisuje se i da se odabir članova Upravnog vijeća koje imenuje Vlada RH provodi temeljem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Također, usklađuju se i uvjeti za izbor ravnatelja Agencije s odredbama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. (Hina)