Kaštijunom upravljaju njegovi vlasnici – Grad Pula i Istarska županija – dok sustav gospodarenja otpadom provode istarski gradovi i općine. Zato je pokušaj Dalibora Pausa da probleme Kaštijuna prebaci na državu potpuno promašen i ne vodi prema rješenjima, piše uz ostalo predsjednik istarskog HDZ-a Anton Kliman odgovarajući na prozivke IDS-ovog saborskog zastupnika Dalibora Pausa o tome kako bi država trebala jednakomjerno sufinancirati odvoz otpada.

- Dalibor Paus ponovno proziva Vladu Republike Hrvatske zbog Kaštijuna. Pritom prešućuje činjenicu da Kaštijunom upravljaju njegovi vlasnici – Grad Pula s 51 posto i Istarska županija s 49 posto vlasničkog udjela – dok sustav gospodarenja otpadom organiziraju i provode istarski gradovi i općine. Upravo zato odgovornost za upravljanje Kaštijunom nije na državi, nego na njegovim vlasnicima.

Država ne razvrstava otpad niti upravlja lokalnim komunalnim sustavima. To rade gradovi i općine kroz sustav koji organiziraju i za koji odgovaraju. Zato bi Dalibor Paus, umjesto prozivanja Vlade Republike Hrvatske, trebao pitati gradonačelnike iz redova IDS-a i SDP-a što su učinili da sustav gospodarenja otpadom u sredinama koje vode napokon počne davati rezultate koje građani s pravom očekuju.

Daliboru Pausu puna su usta decentralizacije kada traži veće ovlasti za lokalnu samoupravu. Ali decentralizacija znači i preuzimanje odgovornosti za poslove koji su u njezinoj nadležnosti. Ne može se graditi politika na tome da se stalno traži više ovlasti, a svaki put kada zakaže sustav kojim upravljaju istarski gradovi i općine odgovornost prebacuje na Zagreb.
Posebno su neuvjerljive tvrdnje da država prema Istri primjenjuje dvostruke kriterije.

Činjenice govore upravo suprotno. Vlada Republike Hrvatske ove je godine Kaštijunu osigurala 750 tisuća eura potpore za zbrinjavanje gorivog dijela otpada, a takvu pomoć je osiguravala i prethodnih godina. To potvrđuje jasno opredjeljenje predsjednika Vlade Andreja Plenkovića za politiku ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, u kojoj nema podobnih i nepodobnih županija, već se pomoć pruža ondje gdje je potrebna. Država će pomoći kada je pomoć potrebna, ali pomoć nije isto što i upravljanje Kaštijunom.

Građani imaju pravo znati još jednu važnu činjenicu. Kaštijun je sustav koji je oblikovalo tadašnje političko vodstvo Grada Pule i Istarske županije predvođeno IDS-om. Ne može se desetljećima upravljati sustavom i donositi ključne odluke o njegovu razvoju, a danas za njegove probleme optuživati nekoga drugoga. Umjesto traženja krivca u državi, vrijeme je da Dalibor Paus i IDS preuzmu političku odgovornost za sustav na Kaštijunu koji su godinama stvarali i njime upravljali, navodi Anton Kliman predsjednik istarskog HDZ-a.

Paus: Istrani plaćaju znatno višu cijenu obrade otpada, a zbog turističke sezone suočavaju se i s velikim troškovima prijevoza viškova otpada

Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus upozorio je u Hrvatskom saboru da je Odluka Vlade o financiranju troškova prijevoza miješanog komunalnog otpada gradovima i općinama u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji opravdana, ali istodobno i nepravedna jer iz nje isključuje sredine koje su na vrijeme ispunile svoje obveze i izgradile sustav gospodarenja otpadom.

„Ako država priznaje da zbog vlastitog neuspjeha u provedbi Strategije gospodarenja otpadom mora pomoći pojedinim županijama, onda tu pomoć mora osigurati svim gradovima i općinama koji danas imaju povećane troškove zbrinjavanja otpada, a ne samo odabranima“, poručio je Paus.

Podsjetio je kako je Strategija gospodarenja otpadom iz 2005. godine, predviđala postupnu izgradnju centara za gospodarenje otpadom diljem Hrvatske, no nakon dvadeset godina izgrađena su svega četiri centra, iako ih je prema planovima trebalo biti višestruko više.

Istaknuo je kako je država ovom Odlukom zapravo priznala da nije osigurala infrastrukturu koju je sama planirala, a posljedice tog propusta danas plaćaju građani, ali ne jednako.

Posebno je ukazao na primjer Istarske županije, koja je izgradila Centar za gospodarenje otpadom, zatvorila lokalna odlagališta i uvela skuplju, ali ekološki prihvatljiviju obradu otpada.

„Građani i jedinice lokalne samouprave u Istri sudjelovali su s 20 % u financiranju izgradnje centra, plaćaju znatno višu cijenu obrade otpada, a zbog turističke sezone suočavaju se i s velikim troškovima prijevoza viškova otpada. Unatoč tome, za njih nema nikakve pomoći države“, rekao je Paus.

Dodao je kako građani u Istri već danas plaćaju između 30 i 50 % više cijene gospodarenja otpadom nego građani u dijelovima Hrvatske koji još uvijek nemaju izgrađene centre za gospodarenje otpadom.

„Paradoksalno je da se danas financijski nagrađuju oni koji nisu uspostavili sustav predviđen državnom strategijom, dok oni koji su odgovorno ulagali u modernu infrastrukturu i godinama snose veće troškove ostaju bez ikakve potpore. Takav pristup nije pravedan“, zaključio je Paus.

Zaključno smatra da država mora primjenjivati jednaka pravila prema svim jedinicama lokalne samouprave te da, ako već sufinancira povećane troškove prijevoza otpada, to mora činiti za sve gradove i općine koji se nalaze u istoj situaciji, bez obzira na županiju u kojoj se nalaze, rekao je Paus.(iPress)

.