U Otvorenom pismu umaški gradonačelnik podsjeća na katastrofu kada je riječ o nedostatku kadra u Istarskim domovima zdravlja i Hitnoj pomoći za što je, prvenstveno, odgovorna Istarska županija kao osnivač zdravstvenih ustanova i bolnica. - Nije se na vrijeme promišljalo i nisu osigurane poticajne mjere za zadravstvene djelatnike unatoč višku prihoda koji u 2022. godini iznosi 190 milijuna kuna, naglasio je Vili Bassanese.

- Poštovani župane Miletiću, svi dosadašnji župani imali su koordinacije s (grado)načelnicima kada se radilo o strateškim temama bitnim za cijelu županiju, koju ste praksu Vi i nastavili.

Svaka Vaša koordinacija s gradonačelnicima se sastoji od iznašanja problema koju Županija ima u svom redovitom funkcioniranju ili o problemima funkcioniranja ustanova kojima je Županija osnivač, kao i konstataciji da Županija nema dovoljno novaca, odnosno sve što je zapravo u Vašoj nadležnosti rada.

Za razliku od prethodnih župana, svaka Vaša koordinacija završava s 'traženjem' od Gradova i Općina da isti financiraju Vaš redoviti rad, odnosno da financiraju rad ustanova kojima je Županija osnivač.

Istarska županija, kao osnivač zdravstvenih ustanova i bolnica na području Istarske županije, financira se sukladno zakonu te ima obvezu i odgovornost skrbiti o zdravstvu, što je i osnovna svrha postojanja Županija. Za većinu građana 41 grada i općina, Istarski domovi zdravlja (njih sedam) su jedino mjesto pružanja primarne zdravstvene skrbi. Danas nažalost moramo konstatirati i upozoriti na nejednakost u zdravstvenoj skrbi te na činjenicu da neki građani Istre nemaju ni svog obiteljskog liječnika, a da o ostalom stručnom medicinskom kadru i ne govorimo.

Situacija je gotovo katastrofalna, a razloga je, naravno, više. No, sam Vaš poziv na koordinaciju je dokaz da se nije na vrijeme promišljalo i da nisu osigurane poticajne mjere kako bi se privukao medicinski kadar u Istarske domove zdravlja i Hitnu medicinsku pomoć, ustanove koje su većini građana u Istri jedini doticaj sa zdravstvenom skrbi.

Napominjem da gradovi i općine, iako nemaju obvezu niti je u njihovoj ingerenciji, već sada sufinanciraju zdravstvo, a koje je u nadležnosti Županije. Tu je opća bolnica u Puli, bolnica „Martin Horvat“ u Rovinju, a JLS financiraju i rad medicinskog kadra u Istarskim domovima zdravlja te Hitnoj medicinskoj pomoći.

Grad Umag, primjerice, kao i drugi pojedini gradovi, je kupio ili izgradio stanove za medicinski kadar koji radi u Županijskim ustanovama, sufinancirao stanovanje za medicinske sestre, osigurao poticajne stipendije od 5.000 EUR godišnje za medicinski kadar, redovno sufinancira medicinsku opremu, a financirana je i izgradnja zgrade za Hitnu medicinsku pomoć.

Dakle, svi Gradovi i Općine već izdvajaju novac za zdravstvo, pritom uskraćujući sredstva za neke druge svoje projekte, a ne smijemo zaboraviti i da sve turističke zajednice, iako nisu obvezne, isto tako izdvajaju za zdravstvo koje je u ingerenciji Županije.

Istovremeno, sukladno Vašim medijskim istupima, svako financiranje zdravstvenih ustanova kojima je Županija osnivač medijski prikazujete kao nad standardno, dok za redovno financiranje potonjih ustanova tražite pomoć od jedinica lokalne samouprave. Mi to svakako i činimo, no sve ima svoju granicu kako zakonsku, tako i financijsku.

Prema Financijskom izvješću IŽ ostvareni višak 2022. godine iznosi 190 milijuna kuna, od čega same Županije 96 milijuna kuna, korisnika 94 milijuna kuna, dok je prihod od poreza na dohodak narastao na 180 milijuna kuna - a to je, za usporedbu, kao Poreč, Rovinj, Umag, Labin i Pazin zajedno.

Temeljem navedenih činjenica molim Vas da zakonske obveze i ingerenciju Županije rješavate kroz županijski proračun jer je jasno da novci postoje, a ne da na Gradove i Općine prebacujete Vašu financijsku obvezu.

Vrijeme je da se u Istri počnemo baviti ozbiljnim strateškim problemima, stoga ću biti slobodan za iduću koordinaciju župan-(grado)načelnici predložiti Vam tematiku Kaštijuna kojoj se ne nazire rješenje, dokle god svi Gradovi i Općine Istarske županije ne budu vlasnici sukladno postocima i udjelima u vraćanju kredita uz napomenu da je veći dio EU novca bio namijenjen za sve JLS Istre, a ne samo za Pulu i Županiju, koja se, usput rečeno, ne bavi djelatnošću gospodarenja otpadom, navodi Vili Bassanese, gradonačelnik Grada Umaga u Otvorenom pismu.

 Umaškom gradonačelniku odgovorio je župan MIletić.

- Mmoja intencija nije kako navodite „zakonske obveze i ingerenciju Županije“ prebacivati na gradove i općine, već zajedničkim snagama i solidarnošću ponuditi rješenje, u ovom konkretnom slučaju za deficitarni zdravstveni kadar. Držim da trenutno nema ozbiljnijeg strateškog problema u Istri od navedenog jer je osiguravanje zdravstvene zaštite temelj gospodarskog razvoja, a samim time i turizma.

Kao što govorim od samog početka, intencija mi je biti županom koji spaja i koji brine o svakom kraju Istre podjednako. Problem s nedostatkom radne snage u brojnim djelatnostima, a posebice u zdravstvu je, nažalost, kao što i sami dobro znate prisutan na razini cijele Hrvatske. Isto tako znate da i Županija nizom mjera pokušava doprinijeti njegovom ublažavanju. Dakle, ne sjedimo prekriženih ruku, očekujući rješenje istarskih gradova i općina.

Možda nije na odmet naglasiti da u Istarskoj županiji, osim domicilnog stanovništva, a temeljem kojeg se dobiva mreža za primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu, boravi i znatan broj sezonskih radnika, kao i tzv. stalnih sezonaca, turista tijekom cijele godine, a naročito u samoj špici. Upravo zbog toga, tijekom cijele godine 30 % svih pacijenata u Hitnoj medicinskoj službi su strani osiguranici, kojima se pružaju zdravstvene usluge.

Osim toga, nije točno da je zdravstvena zaštita isključivo u ingerenciji Županije jer Zakon o zdravstvenoj zaštiti navodi sljedeće:

Članak 11.
(3) Jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova - prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te za informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe, kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač.
5) Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem.
(6) Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb i jedinica lokalne samouprave mogu osigurati sredstva u svrhu poticanja zdravstvenih radnika za rad na svom području radi popunjavanja mreže javne zdravstvene službe.
(7) Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima.
(8) Na području na kojem je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb u suradnji s jedinicama lokalne samouprave obvezan je s ministarstvom nadležnim za turizam i turističkim zajednicama, upraviteljima prometnica u Republici Hrvatskoj, Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim ronilačkim savezom i društvima za osiguranje osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe na svojem području u odnosu na broj timova određenih mrežom hitne medicine.
(9) Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja obvezni su s obzirom na očekivani broj sudionika ili narav okupljanja osigurati prisutnost tima/timova hitne medicinske službe tijekom održavanja okupljanja te snositi troškove organizacije hitne medicinske službe.
(10) Ugovorom između pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost odnosno privatnog zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima.

Članak 16.
(1) Dostupnost zdravstvene zaštite ostvaruje se takvim rasporedom zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koja obavljaju zdravstvenu djelatnost i zdravstvenih radnika na području Republike Hrvatske koji će omogućiti stanovništvu podjednake uvjete zdravstvene zaštite, osobito na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti.
(2) Dostupnost zdravstvene zaštite na svom području jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb u suradnji s jedinicama lokalne samouprave osigurava koordiniranjem i organiziranjem rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na njezinu području obavljaju zdravstvenu djelatnost te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje zdravstvene zaštite na svom području.

Kad govorimo o nadstandardu, podsjetit ću Vas da najveći pojedinačni iznos ide upravo za Grad Umag, kojem se sufinancira plaća za 5 doktora medicine, a isto tako Istarska županija, odnosno Nastavni zavod za hitnu medicinu je prihvatio Vašu inicijativu o „trajno otvorenim vratima“ Ispostave umaške hitne.

A da na Istru gledamo kao cjelovitu jedinicu, govori u prilog i činjenica da već drugu godinu za redom iz županijskog proračuna osiguravamo sredstva za zbrinjavanje i liječenje životno ugroženih pacijenata iz sjeverno-zapadne Istre u njima najbližu bolnicu - Opću bolnicu u Izoli. I cijelo to vrijeme radimo na postizanju dogovora s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje kako bi isto priznalo i pokrilo troškove za navedene pacijente, te očekujemo skorašnje potpisivanje međunarodnog bilateralnog sporazuma između hrvatske i slovenske Vlade.
Također, cijeli je niz projekata i programa koja Županija sufinancira kao pomoć jedincima lokalne samouprave, bez obzira što navedeno nije u našoj ingerenciji. Primjera radi, nismo osnivači gradskih domova, ali trenutno sufinanciramo u jednakim omjerima izgradnju domova u Labinu i Pazinu, kao i dogradnju onoga u Buzetu.

Zaključno, sve navedeno itekako govori u prilog da nema govora o nejednakosti u zdravstvenoj skrbi u Istarskoj županiji i svaka druga insinuaciju ne može se nazvati dobronamjernom. Stoga, pozivam Vas da zajedno pokušamo naći rješenje koje će zdravstveni sustav cijele Istre učiniti otpornijim, navodi Miletić. (iPress)