Rijeka Gateway kontejnerski terminal u Rijeci, jedan od najvažnijih logističkih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, svečano je u srijedu otvoren, a premijer Andrej Plenković tom je prigodom kazao da to ulaganje predstavlja ogledni primjer investicije države i privatnih partnera u kritičnu infrastrukturu.

"Taj projekt je u okviru širih aktivnosti Vlade na modernizaciji zemlje, čvrstoj integraciji u jezgru EU te korištenju svih mogućih načina kako bi se projiciralo politiku modernog suverenizma", kazao je.

Tu spadaju i ogromne infrastrukturne investicije u ovu regiju, počevši od dalekosežnog i dalekovidnog projekta LNG terminala na Krku, koji je doprinio sigurnosti i diverzifikaciji pravaca opskrbe te Hrvatska postaje regionalno energetsko tržište, na području opskrbe plina, kao što već je s naftom, naveo je premijer. Podsjetio je i da je Vlada uložila i u cestu D-403, koja povezuje taj terminal s mrežom autocesta. Za efikasan transport roba potrebna je i kvalitetna željeznica, odnosno nizinska pruga, a to je sljedeća faza razvoja prometne infrastrukture u zemlji, najavio je.

U prvoj fazi taj terminal raspolaže sa 400 metara obale i ima kapacitet od 650.000 TEU godišnje, što će nakon planirane dogradnje terminala u idućoj fazi investicije porasti na 680 metara obale i kapacitet od više od milijun TEU. Ukupna investicija u Rijeka Gateway premašuje 380 milijuna eura, a zajedno s vrijednošću prometne infrastrukture, od cesta do željezničkog sučelja u luci i oko nje, investicija doseže 600 milijuna eura. U Rijeka Gateway terminal 380 milijuna eura zajednički ulažu APM Terminals (Maersk Group) i ENNA grupa, u dvije faze. Ukupan broj zaposlenih na terminalu će biti 300, uz multiplikativan učinak na gospodarstvo riječke regije i čitave Hrvatske.

Na otvaranju je istaknuto da kontejnerski terminali u Rijeci i prometna mreža prema srednjoj Europi omogućavaju znatno kraće vrijeme transporta roba u odnosu na luke sjeverne Europe. Velika blagodat Hrvatske je njen geografski i geopolitički položaj, zahvaljujući kojem kroz nju prolaze tri važna europska koridora, istaknuo je na otvaranju. 

Generalni direktor Rijeka Gatewaya Peter Corfitsen ocijenio je da je ovo povijesni dan za ovu tvrtku, Rijeku i cijelu Hrvatsku, a terminal postaje pokretač gospodarskog razvoja regije.

"U tri godine se taj najmoderniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe izgradio od temelja, zahvaljujući podršci dioničara i lokalne, regionalne i državne politike. Naša ambicija je postati jedan od najboljih terminala u mreži APM terminala",  rekao je Corfitsen.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ocijenio je da je taj projekt najveći i najvažniji u povijesti riječke luke. Vrijedan je 380 milijuna eura, ulaže se u dvije faze, s tim da je prva, koja ima kapacitet pretovara 650 tisuća TEU godišnje, dovršena. U drugoj fazi će se operativna obala produljiiti, te će se kapacitet povećati na 1,1 milijune TEU godišnje, naveo je Vukorepa

Pozdravne riječi uputili su i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave A. P. Moller - Maersk Vincent Clerc, predsjednik Uprave APM Terminals Keith Svendsen, predsjednik Uprave Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast i ministar vanjskih poslova Danske Lars Løkke Rasmussen, Uoči otvorenja premijer Plenković se sastao s ministrom Rasmussenom te su se obojica susreli s predstavnicima tvrtke Maersk i APM Teminals.

O terminalu

Terminal je opremljen najsuvremenijom infrastrukturom: četiri daljinski upravljane brodske dizalice (STS), 15 dizalica na kotačima (RTG), dvije dizalice na tračnicama (RMG) te 28 terminalskih traktora. Svi sustavi povezani su u jedinstveni daljinski upravljani kontrolni centar, prostor čitavog terminala povezan je prvom industrijskom privatnom 5G mrežom u Hrvatskoj, što omogućuje visoku razinu sigurnosti, učinkovitosti i održivosti. Operacije na terminalu bit će vođene najmodernijom tehnologijom uz potpunu automatizaciju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, čime terminal postaje prvi takve vrste u jadranskoj regiji.

Uz izgradnju terminala i prateće lučke infrastrukture, Rijeka Gateway je omogućio i opsežnu obnovu skladišta 22 u kompleksu Metropolis. Ta povijesna građevina, obnovljena uz strogi nadzor konzervatora i primjenu najsuvremenijih protupotresnih mjera, nova je upravna zgrada Rijeka Gatewaya.

Na svečanom otvaranju Rijeka Gatewaya posebno je obilježeno i simboličko otvaranje Trga snažnih žena Grada Rijeke, prostora na terminalu kojem dominiraju četiri najveće dizalice, a koje su uz pomoć građana Rijeke ponijele imena važnih žena iz povijesti grada - Antonije Reljac, Zore Matijević, Ade Felice Rošić i Snježane Pejčić.

Rijeka Gateway važan za Hrvatsku, Dansku i cijelu Europu

Šefovi diplomacija Hrvatske i Danske pozdravili su u srijedu u Zagrebu otvaranje Rijeka Gatewaya, naglasivši kako taj kontejnerski terminal otvoren ranije tijekom dana ima "golemi potencijal" i iznimno je važan ne samo za Zagreb i Kopenhagen nego i za čitavu Europu i njezinu otpornost.

Rijeka Gateway svečano je otvoren u srijedu, a terminal je zajedničko ulaganje od 380 milijuna eura APM Terminalsa (danski Maersk Group) i hrvatske ENNA grupe.

"Rijeka Gateway je od velike važnosti za Hrvatsku, Dansku i Europu", rekao je na konferenciji za novinare Gordan Grlić Radman nakon sastanka s Lars Lokkeom Rasmussenom, izrazivši zadovoljstvo što je taj projekt uspješno završen upravo u vrijeme danskog predsjedanja EU-om.

Danski ministar, koji se ranije u Rijeci sastao i s premijerom Andrejom Plenkovićem, rekao je da novi terminal ima "golemi potencijal" za regiju, ali i za cijelu Europu, gdje povećava njezinu otpornost ulaganjima u kritičnu infrastrukturu. Opisao je projekt "fantastičnim" i naglasio da će imati veliki utjecaj na ekonomski rast.

Jednim od najvažnijih logističkih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj zemlja postaje energetski 'hub', naglasio je Grlić Radman dok je danski ministar rekao da je Rijeka Gateway dokaz "snažne suradnje" dviju zemlja.

Hrvatski i danski ministar razgovarali su i o hibridnim napadima dronovima u Danskoj, ratu u Ukrajini i ulaganjima u obranu, energetskoj politici i potrebi da Europa bude u potpunosti lišena ruskih energenata te o proširenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

"Izrazio sam hrvatsku potporu i solidarnost Danskoj zbog hibridnih napada", rekao je Grlić Radman, govoreći o incidentima s dronovima iznad danskih zračnih luka.

Danski je ministar pohvalio Hrvatsku koja stoji uz Ukrajinu od samog početka, dok je njegov hrvatski kolega, referirajući se na mirovne pokušaje američkog predsjednika Donalda Trumpa, ponovio kako nema mira bez Ukrajine za stolom, te da se mora raditi o pravednom miru bez teritorijalnih ustupaka.

Oba su ministra kazala da podupiru proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana, ali na temelju ispunjenih uvjeta. (Hina)