Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u kolovozu 7,8 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, što znači da je inflacija na godišnjoj razini porasla prvi put nakon osam mjeseci pada, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,8 posto, dok su u odnosu na srpanj 2023. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,6 posto.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa promjene za hranu, piće i duhan iznosi 10,1 posto, za usluge 7,8 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7,4 posto te za energiju 4,3 posto.

Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente energija, za 2,7 posto, usluge, za 0,7 posto, te hrana, piće i duhan, za 0,2 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 0,5 posto, navodi Državni zavod za statistiku. 

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u kolovozu ove godine, prema klasifikaciji ECOICOP, bit će objavljeni 15. rujna.

Inflacija u eurozoni stabilna u kolovozu, Hrvatska i dalje znatno iznad prosjeka

Stopa inflacije u eurozoni zadržala se u kolovozu na 5,3 posto, a Hrvatska se ponovo svrstala uz bok Slovačkoj s najsnažnijim rastom cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata.

U kolovozu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 5,3 posto, zadržavši se na srpanjskoj razini, izračunali su statističari.

Na mjesečnoj razini cijene su u kolovozu porasle za 0,6 posto, nakon što su u srpnju pale za 0,1 posto.

Cijene energije bile su u kolovozu niže za 3,3 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 6,1-postotnog pada u srpnju.

Svježa hrana poskupjela je za 7,8 posto, nešto blaže nego u srpnju. Neznatno je usporio rast cijena usluga, s 5,6 na 5,5 posto.

Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u kolovozu 6,2 posto i bila je niža za 0,4 postotna boda nego u srpnju.

Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda i usluga.

Mjesečna usporedba pokazuje promjenu trenda u kretanju cijena energije koje su u kolovozu poskočile za 3,2 posto u odnosu na srpanj kada su se bile smanjile za 0,2 posto.

Hrvatska i dalje u samom vrhu

Slovačka je i u kolovozu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 9,6 posto.

Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u kolovozu, mjerenom HICP-om, od 8,5 posto. U srpnju iznosila je osam posto.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su u kolovozu porasle za 7,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Baltičke zemlje mjesecima su bilježile najviše stope inflacije, ali rast cijena u međuvremenu je usporio pa se tako Litva, zemlja u skupini s najvišoj stopom inflacije, od 6,4 posto u kolovozu, izjednačila s Njemačkom. U Austriji poskupljenja su bila veća, dosegnuvši 7,6 posto.

Najblaži rast cijena bilježile su Belgija i Španjolska, od po 2,4 posto. Slijedi Cipar s tri posto. (Hina)