Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je u petak čestitku u povodu Dana državnosti u kojoj je istaknuo da Hrvatska ide u dobrom smjeru te pozvao na jedinstvo u nastojanju “da Hrvatsku gradimo kao zemlju u kojoj svaki čovjek živi dostojanstveno, sigurno i s nadom u bolju budućnost”.

“Danas s ponosom slavimo Dan državnosti – dan koji simbolizira višestoljetne težnje hrvatskog naroda za vlastitom državom i slobodom”, napisao je premijer u čestitki hrvatskim građanima.

Uz podsjećanje na to da je na današnji dan prije 35 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran prvi demokratski i višestranački Sabor, premijer je naglasio kako je time hrvatski narod ponovno postao punopravni politički subjekt koji samostalno odlučuje o svojoj sudbini te je potvrđena i povijesna uloga Sabora kao čuvara hrvatske državnosti.

Naglasio je i da se Hrvatska “na izazovnom putu prema slobodi i suverenosti”, oduprla velikosrpskoj agresiji, uspostavila demokratski poredak i izgradila snažne institucije, te izborila međunarodno priznanje. “Taj smo povijesni cilj ostvarili zahvaljujući viziji i vodstvu prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana, te nesebičnoj žrtvi hrvatskih branitelja”, istaknuo je.

Zauvijek ćemo biti zahvalni i ponosni, poručio je premijer, na sve koji su utkali sebe u temelje hrvatske slobode. “Njihova žrtva nikada ne smije, niti će biti zaboravljena. Stoga se trajnim poštovanjem skrbimo o hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima te odlučno čuvamo dignitet Domovinskog rata – temelja naše državnosti”, dodao je te napomenuo da su to “vrijednosti koje ćemo uvijek braniti od pokušaja iskrivljavanja povijesne istine i činjenica”.

U osvrtu na proteklih 35 godina samostalnosti, Plenković je istaknuo da je Hrvatska ostvarila značajan napredak te naveo da je kao članica NATO-a i Europske unije, postigla strateške vanjskopolitičke ciljeve, ojačala međunarodni položaj, te time dodatno učvrstila suverenitet, stabilnost i otpornost.

“Ulažući u sve sastavnice domovinske sigurnosti – vojsku, policiju, civilnu zaštitu i vatrogastvo – sustavno podižemo razinu nacionalne sigurnosti. Zato mi je posebno drago što će svi građani, 31. srpnja, povodom 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, moći vidjeti osnažene i modernizirane kapacitete Hrvatske vojske na vojnom mimohodu”, dodao je.

Naglasio je i da je, unatoč brojnim globalnim krizama i izazovima, Vlada “čvrsto stajala uz hrvatske građane i gospodarstvenike, poduzimajući pravovremene mjere za očuvanje socijalne kohezije”.

Nastavljamo graditi pravednu, stabilnu i prosperitetnu Hrvatsku

Ohrabruju nas pokazatelji: naš gospodarski rast među najbržima je u EU, investicijski kreditni rejting je na razini A, imamo rekordan broj zaposlenih i najnižu nezaposlenost od stjecanja neovisnosti”, naveo je pritom te ocijenio kako ti rezultati “potvrđuju da Hrvatska ide u dobrom smjeru i da ćemo u razdoblju pred nama još brže hvatati korak s najrazvijenijim članicama EU”.

Svjesni smo da izazova još ima, dodaje premijer u čestitki te naglašava da nastavljaju graditi pravednu, stabilnu i prosperitetnu Hrvatsku, posvećenu poboljšanju kvalitete života svih građana, osobito najranjivijih skupina.

“Prioritet su nam daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i osiguranje priuštivog stanovanja. U partnerstvu sa županijama, gradovima i općinama, nastavljamo provoditi politiku ravnomjernog regionalnog razvoja svih krajeva Hrvatske”, naveo je.

Posebnu pozornost, dodao je, usmjerit će na demografsku obnovu, “koja je – uz digitalnu transformaciju, zelenu tranziciju i obrazovanje – ključni izazov hrvatske budućnosti”.

“U četvrtom desetljeću naše državne samostalnosti, budimo ujedinjeni u nastojanju da Hrvatsku gradimo kao zemlju u kojoj svaki čovjek živi dostojanstveno, sigurno i s nadom u bolju budućnost”, poručio je na kraju čestitke premijer Plenković uz poruku - "ponosni smo i zahvalni što danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i suverenoj Hrvatskoj – snu mnogih generacija prije nas”.

Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti

Hrvatska danas svečano obilježava Dan državnosti, prisjećajući se 30. svibnja 1990., kada je u Zagrebu konstituiran prvi demokratski, višestranački Sabor. Bio je to povijesni trenutak kojim je simbolično započeo proces stvaranja neovisne i demokratske države.

Toga dana, nakon desetljeća komunističke vlasti i jednopartijskog sustava, na Trgu svetog Marka prvi su se put okupili zastupnici izabrani na slobodnim, višestranačkim izborima. Održani u dva kruga – u travnju i svibnju – izbori su donijeli pobjedu Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ), a konstituiranje Sabora otvorilo je novo poglavlje u nacionalnoj povijesti.

„Bio je to doista velik događaj – vlast su preuzimali ljudi koji u bivšem sustavu često nisu bili politički podobni, a neki su čak bili i zatvorenici“, zapisao je povjesničar Ivo Perić, opisujući atmosferu tog dana kao povijesnu i oslobađajuću.

Na prvoj sjednici izabrano je vodstvo Sabora. Žarko Domljan postao je predsjednik, dok su za potpredsjednike imenovani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a funkciju predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske preuzeo je Franjo Tuđman.

Obraćajući se zastupnicima, Tuđman je istaknuo da Hrvatski državni sabor kroz povijest ima ključnu ulogu u očuvanju nacionalnog suvereniteta, te izrazio vjeru u političku zrelost hrvatskog naroda:

„Nisam sumnjao da će narod pokazati svoju zrelost na izborima. Siguran sam da će znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini“, rekao je Tuđman na konstituirajućoj sjednici prvog demokratskog, višestranačkog Sabora RH, održanoj u zgradi Sabora na Trgu svetog Marka u Zagrebu.

Prvi višestranački Sabor imao je 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća – općina, udruženog rada i društveno-političko vijeće. Unatoč izazovima i ratnim okolnostima koje su uslijedile, taj je saziv donio niz ključnih odluka: raskid državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, proglašenje hrvatske suverenosti i samostalnosti, te donošenje tzv. Božićnog ustava krajem 1990.

Tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan u svom je govoru pozvao zastupnike na zajedništvo i odgovornost: „Veliko povjerenje koje su nam birači iskazali obvezuje nas da poštujući prošlost, usmjerimo pogled na budućnost – da okupimo sve ljude dobre volje u ostvarenju cilja slobodne, demokratske i suverene Hrvatske.“

Dan državnosti prvotno se obilježavao 30. svibnja – od 1991. do 2001. godine, kao datum kada je simbolično započet proces stvaranja demokratske i samostalne države.

Godine 2001., izmjenom zakona u mandatu vlade Ivice Račana, premješten je na 25. lipnja, kako bi se obilježavala odluka Hrvatskog sabora iz 1991. o proglašenju neovisnosti i raskidu svih veza s bivšom SFRJ.

Istodobno je 30. svibnja postao Dan Hrvatskog sabora, ali više nije bio državni blagdan niti neradni dan.

Od 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, Dan državnosti je ponovno vraćen na 30. svibnja. To je učinjeno izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, koje su prihvaćene krajem 2019., a stupile na snagu 1. siječnja 2020.

Vlada je time željela vratiti simboliku početka demokracije u Hrvatskoj, odnosno početka višestranačkog parlamentarizma.

Cjelodnevno obilježavanje Dana državnosti

Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu će ujutro biti položeni vijenci na Mirogoju, a zatim će zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvoditi misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.

U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. godine. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.

Na svečanosti u HNK najavljeno je prigodno obraćanje predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30 svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti.

Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju. (Hina)