- Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je na Vladi u četvrtak paket antiinflacijskih mjera, a koji uključuje i oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene oporezivanja paušalnog obrta te paušala koji plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma, kao i ukidanje oporezivanja mirovina od iduće godine.

Ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da je cilj mjera smanjiti inflacijske pritiske i gospodarstvo vratiti prema stopi inflacije od oko dva posto.

Najavljeno je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja iduće godine za gotovo 550 tisuća umirovljenika, dok će kratkoročni najam u turizmu biti više oporezovan kroz povećanje paušala.

Vlada pritom zadržava subvencije cijena plina, struje i goriva te ograničene cijene za 100 proizvoda.

Ćorić: Porez na bruto marže, veći porez za paušalne obrte i iznajmljivače

"Nove porezne mjere tiču se oporezivanja prekomjerne marži bruto dobiti. Ona će se ticati srednjih i velikih tvrtki i odnosi se na suvišak koji nastaje u nekim tvrtkama. Rezultati u 2026. godini će se uspoređivati s prosjecima u 2023., 2024. i 2025. godini. Bit će dopušteno odstupanje od 15 posto, a svaka prekomjerna bruto marža će biti oporezivana stopom od 50 posto. Ova mjera se neće odnositi na one koji 50 posto prihoda ostvaruju u Hrvatskoj, čime štitimo izvoznike.

Drugi oblik mjera je paušalno oporezivanje obrtnika. 2017. je bilo oko 27.500 paušalnih obrta, a krajem 2025. godine je uvećan na 101.000. Razvidno je da će se u okviru paušalne djelatnosti generirao određen broj oni koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnim radom, čime su prikrivali paušalnu djelatnosti. Gornje prihodovne segmente tretiramo kroz umanjenje priznatih izdataka, odnosno izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.

Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrtnici, ali ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušal. I dalje ćemo imati niži tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada, što govori koliko su nam obrtnici važni, ali uz činjenicu da će se paušal mijenjati.

Idući korak su paušalne izmjene u turizmu. Držimo da je opravdano podići paušale u turističkom iznajmljivanju u kontekstu pojedinih skupina paušalista, odnosno prve i druge skupine turističke razvijenosti. U drugoj skupini će se paušal povećati sa 75 na 100, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura. Treba reći da će kratkoročni najam ostati manje oporezivan od drugoročnog, ali ove će izmjene dovesti do približavanja tih poreznih stopa", dodao je ministar.

Plenković: paket antiinflacijskih mjera važan u zaštiti građana od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao kako je Vladin paket antiinflacijskih mjera važan u zaštiti građana od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene, kao i da se osigura pravednija raspodjela tereta.

Plenković rekao je da je cilj Vlade u sljedećim mjesecima zadržati potporu građanima i gospodarstvu kada je riječ o cijenama energenata, uključujući struju, plin, naftne derivate i snižene stope PDV-a.

- Paketi pomoći koje smo do sada usvajali pomogli su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice, rekao je Plenković, spominjući rusku agresiju na Ukrajinu, rat na Bliskom istoku i rast cijena energenata kao uzroke inflacijskih pritisaka.

Najavio je da će mjere koje Vlada usvaja obuhvatiti proračunsku disciplinu, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.

Uz to, predviđen je moratorij na administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu tijekom ove godine, kao i porezne mjere koje uključuju uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika i turizma te ukidanje poreza na dohodak na mirovine.

Premijer Andrej Plenković u srijedu je izložio neke detalje paketa antiinflacijskih mjera koji će sutra biti predstavljen na sjednici Vlade, među ostalim i oporezivanje prekomjernih bruto marži te dizanje paušala u vezi s krakoročnim najmom, a potvrdio je i da će Ante Žigman biti predložen za novog guvernera.

Govoreći o paketu antiinflacijskih mjera, Andrej Plenković istaknuo je da ga je vladajuća koalicija podržala te da sadržava nekoliko strukturnih elemenata, pri čemu je prvi proračunska disciplina. Naglasio je da nema novih, nepredviđenih rashoda koji bi doveli u pitanje ono što je planirano u državnom proračunu na početku godine.

Plenković je poručio kako očekuje da svi akteri razumiju kontekst u kojem Vlada djeluje kako bi se ublažili inflatorni pritisci, koji su u posljednje vrijeme uglavnom uzrokovani rastom cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku, ali i određenim unutarnjim čimbenicima na koje će Vlada djelovati.

- Kontekst na koji se to odnosi su i određene izmjene zakona, primjerice poreza na dobit. Dakle, porez na bruto marže i to prekomjerne marže, jer je analiza pokazala određena odstupanja koja izlaze izvan onoga što bi bilo logično i normalno poslovanje uz odgovarajuću dobit. Negdje su takva odstupanja prevelika. Prema tome, išlo bi se s izmjenama kojima bismo porezno dohvatili takve situacije. Također imamo još nekoliko aspekata, prije svega samostalna djelatnost, koja se izrazito povećava u zadnjih nekoliko godina, gdje su porezno priznati rashodi čak 85 posto, najavio je Plenković.

Dodao je kako to dovodi do neravnoteže i nejednakog poreznog položaja u odnosu na nesamostalne djelatnosti koje imaju veća davanja. Istaknuo je da je ta mjera u početku uvedena kao potpora u razdoblju visoke nezaposlenosti, no da je sada došlo do disbalansa koji je potrebno ispraviti.

- Radi se i o povećanju paušala, odnosno donjega praga u vezi kratkoročnog najma, za koji ostavljamo delegiranu ovlast jedinicama lokalne samouprave da to određuju, no mislimo da je taj paušal jednostavno prenizak i da ga treba povećati, čime ćemo također pridonijeti smanjenju inflatornih pritisaka, kazao je Plenković.

Ukidanje poreza na dohodak na mirovine

Najavio je i ukidanje poreza na dohodak na mirovine, ocijenivši to velikim iskorakom u poboljšanju standarda umirovljenika. Dodao je kako bi dobitnici paketa antiinflacijskih mjera trebali biti svi građani, kako bi se ublažio pritisak rasta cijena.

Plenković je istaknuo da je HDZ, uz podršku koalicijskih partnera, odlučio Hrvatskom saboru predložiti Antu Žigmana, sadašnjeg predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, za novog guvernera Hrvatske narodne banke (HNB).

- To je mjesto na koje, po smislu posla i kvalifikacijama koje se očekuju, treba doći izrazito iskusna, kompetentna i stručna osoba. Ante Žigman je prije svega ekonomist. Počeo je svoju karijeru u Hrvatskoj narodnoj banci, radio je i u poslovnim bankama, a bio je također i u Ministarstvu financija kao državni tajnik. Sada je niz godina na čelu Hanfe, odnosno nadzorne agencije za sve druge financijske institucije koje nisu banke. Ima zrelu životnu dob, kompetentan je i stručan za te teme, smatramo da on taj posao može itekako dobro obavljati, izjavio je premijer Plenković.

Izrazio je uvjerenje da će Hrvatski sabor dati povjerenje Žigmanu.

Na upit o tome je li primjereno njegovo imenovanje s obzirom na to da mu je supruga Nataša Mikuš Žigman ministrica u Vladi, Plenković je odgovorio da bračni status ne bi trebao ograničavati sudjelovanje u javnom životu.

- Hrvatski sabor daje povjerenje, tako da se u formalno-pravnom smislu ništa bitno ne mijenja. Ključna je stručnost gospodina Žigmana i njegova želja da obavlja taj posao, i vjerujem da će ga vrlo dobro obavljati, rekao je Plenković.

Dijalog s Mađarskom nakon promjene vlasti

Govoreći o arbitražnom postupku između Republike Hrvatske i MOL-a, premijer je čestitao Državnom odvjetništvu i odvjetničkoj kući Clifford Chance, koja je zastupala hrvatske interese, istaknuvši da je arbitražno vijeće odlučilo kako MOL ni na koji način nije oštećen u vezi s naknadama za eksploataciju istraživačkog polja.

- Nove okolnosti u Mađarskoj, a to je promjena vlade, otvaraju šansu za dijalog prije svega s mađarskom državom, da vidimo kako razriješiti to pitanje koje, realno gledajući, nažalost opterećuje odnose Hrvatske i Mađarske, a koji bi trebali biti na znatno višoj razini nego što jesu. Kada gledam, primjerice, što hrvatska Vlada radi u partnerstvu s mađarskim zastupnikom u Hrvatskoj Robertom Jankovicsom za poboljšanje položaja mađarske zajednice u Hrvatskoj pa, moram priznati, i što Mađarska radi za kvalitetan položaj hrvatske zajednice u Mađarskoj, to su pozitivni primjeri. Ovdje smo opterećeni nasljeđem koje se dogodilo puno ranije, od prve privatizacije Ine, druge privatizacije Ine i svih problema koji su iz toga proizašli. Više sam puta rekao da je, gledajući današnju energetsku krizu koja traje pet-šest godina, to bio potez koji vjerojatno s današnjim iskustvom i posljedicama nitko ne bi poduzeo, rekao je.

Podsjetio je da je Vlada prije nekoliko godina ponudila odgovarajuću cijenu za MOL-ov udio u Ini, no da ponuda nije prihvaćena, istaknuvši kako je teško kupiti nešto ako druga strana to ne želi prodati.

- Ta je cijena bila vrlo kvalitetno procijenjena, balansirana na temelju stručnih savjeta, valorizirana sa svih aspekata, međutim teško je nešto kupiti ako netko nešto ne želi prodati, rekao je.

- Sada smo u fazi razrješavanja tih odnosa, ali vjerujem da imamo priliku. Vlada se priprema za ozbiljan dijalog s Mađarskom o svim otvorenim pitanjima i nadam se da će se to pitanje riješiti što prije i što kvalitetnije, zaključio je Plenković. (Hina)