Najnovije dugoročne meteorološke analize objavljene na SWE upućuju na to da bi proljeće 2026. u Europi moglo biti promjenjivije nego što je uobičajeno. To znači češće ciklone, više oborina i nagle izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Iako sezonske prognoze ne daju točan raspored vremena po danima, jasno pokazuju smjer u kojem bi se vremenski obrasci mogli razvijati tijekom ožujka, travnja i svibnja.

Atmosfera se trenutačno nalazi u prijelaznoj fazi nakon slabljenja klimatskog fenomena La Niña, a takve promjene često utječu i na Europu povećavajući mogućnost nestabilnijeg i vlažnijeg proljeća. Iako kontinent nema izravan ENSO utjecaj, iskustva iz prethodnih godina pokazuju da prijelazi između klimatskih faza donose izraženije oscilacije temperatura i češće prodore hladnijeg zraka.

Prema modelima, nad većim dijelom kontinenta očekuje se niži tlak zraka, što znači češće oblake, frontalne sustave i oborine. U takvim uvjetima stabilna razdoblja kraća su, pa se topliji dani često prekidaju kišom ili osvježenjem. Zapadna i središnja Europa mogle bi imati temperature bliže prosjeku ili blago niže, dok jugoistočni dio pokazuje signal nešto toplijeg vremena.

Posebna pozornost usmjerena je na rano proljeće, kada stratosferske promjene mogu oslabiti polarni vrtlog i omogućiti prodore hladnijeg zraka prema jugu. Takvi scenariji često donose nagle promjene pa topli dani mogu brzo ustupiti mjesto kratkotrajnim zahlađenjima, prenosi tportal.

Česte promjene vremena

Regija Balkana ove bi sezone mogla biti na granici dvaju različitih vremenskih utjecaja - toplijeg signala s jugoistoka i nestabilnijih sustava iz srednje Europe i sa Sredozemlja. Zbog toga su moguće česte promjene vremena, kada topliji periodi brzo prelaze u kišne ili svježije faze.

Za Hrvatsku to znači proljeće s izraženom promjenjivošću. Temperature bi se u prosjeku mogle kretati oko višegodišnjih vrijednosti, ali bez dugih stabilnih razdoblja. Kontinentalni dijelovi mogli bi povremeno osjetiti hladnije prodore, posebno u ožujku i početkom travnja, dok će obalni dio zbog utjecaja mora vjerojatno imati blaže oscilacije. Topliji periodi pritom neće nužno označavati trajni dolazak proljeća, nego će se izmjenjivati s kišnim i svježijim fazama.

Signal za oborine ostaje jedan od najizraženijih. Povećana ciklonalna aktivnost mogla bi donijeti češće kišne epizode, osobito u razdobljima susreta toplijih i hladnijih zračnih masa. U planinskim dijelovima uz Dinaride nije isključena ni mogućnost kasnijih snježnih epizoda, što je tipično za dinamična proljeća.

Ako se trenutačni trendovi potvrde, pred Europom, a posebno Balkanom i Hrvatskom, moglo bi biti proljeće s više dinamike, više kiše i više vremenskih iznenađenja nego što je uobičajeno. (iPress)