Europska pučka stranka (EPP) je u petak u Zagrebu donijela deklaraciju u kojoj stoji da demografija nije rubno, već „središnje strateško pitanje” za Europu, predlažući mjere kako bi se preokrenuo negativan trend broja stanovnika. 

„Europa koja se smanjuje i nije u stanju održati svoju demografsku snagu neizbježno će postati slabija Europa, manje sposobna štititi svoje građane, svoje gospodarstvo i svoje vrijednosti u sve konkurentnijem i nestabilnijem svijetu”, stoji u deklaraciji donesenoj na skupu u Zagrebu. 

Čelnici čije stranke pripadaju EPP-u, najvećoj europskoj političkoj grupaciji, u petak i subotu sastaju se u Zagrebu na neformalnom skupu. U Zagreb su, između ostalih, stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, njemački kancelar Friedrich Merz i poljski premijer Donald Tusk.

U deklaraciji se upozorava da bi nastavkom sadašnjih trendova EU do 2070. činila tek oko četiri posto svjetskog stanovništva, a početkom 20. stoljeća obuhvaćala je gotovo četvrtinu. 

EU je suočen sa starenjem stanovništva, depopulacijom i niskim stopama nataliteta. U svim državama članicama stope fertiliteta pale su znatno ispod razine jednostavne reprodukcije od 2,1 djeteta po ženi, s prosjekom oko 1,38. Time se stvara sve veći pritisak na mirovinske sustave, tržište rada i zdravstvene sustave diljem Europe, a kontinent se sve više oslanja na radnike trećih zemalja kako bi „u kratkom roku ublažile pad radno sposobnog stanovništva”.

„Demografija stoga nije rubno pitanje, nego središnje strateško pitanje koje zahtijeva koordiniran odgovor Europske unije”, ističu pučani. 

Predlažu da EU mora „istodobno  ulagati u mlađe naraštaje i u izgradnju istinskog „društva  dugovječnosti – ne jednostavnim produljenjem radnog vijeka, nego omogućavanjem zdravijeg, obrazovanijeg i produktivnijeg života u svim životnim dobima”.

Stoga su, osim financijskih poticaja, ključni elementi poput dostupnosti priuštive skrbi za djecu, odgovarajuće stanovanje, cjelodnevno školovanje, stvarna ravnoteža između poslovnog i privatnog života te društvena klima koja vrednuje roditeljstvo.

U deklaraciji stoji da je demografija prepoznata kao strateški izazov na „inicijativu Hrvatske”, nakon čega je od 2019. postala i dio posebnog portfelja Europske komisije koji vodi povjerenica Dubravka Šuica. 

„Stoga EPP potvrđuje da demografska obnova mora biti strateški imperativ Europske unije, ravnopravan konkurentnosti, sigurnosti te energetskoj i tehnološkoj suverenosti”, nastavlja se, pa poziva na uspostavu „istinske europske demografske strategije”, piše u deklaraciji. 

Plenković na skupu EPP-a pozvao na dijalog sa SAD-om i veće napore za demografiju

Premijer Andrej Plenković na otvaranju skupa Europske pučke stranke (EPP), najjače političke grupacije u Europi, pozvao je na snažnije napore prema demografskoj obnovi kontinenta, kao i na dijalog sa Sjedinjenim Državama koje ostaju „važan partner svih nas”. 

Predsjednik EPP-a, Bavarac Manfred Weber, na početku skupa u hotelu Westinu hvalio je njegovu „dobru pripremljenost” te HDZ kao „iznimno uspješnu stranku” koja uživa veliku popularnost i nakon dugog perioda na vlasti. 

Plenković je u svom govoru naglasio kako EPP danas djeluje u svijetu „kompleksnijem nego prije”, navodeći krize poput ruske agresije na Ukrajinu, nestabilnosti na Bliskom istoku i nove američke vlade koja po nekim pitanjima ima različita stajališta od Europe. 

Hrvatski premijer naglasio je da je SAD ipak „važan partner svih nas”, država koja je igrala „nevjerojatnu ulogu u izgradnji Europe nakon Drugog svjetskog rata”. 

Pozvao je na dijalog dviju strana Atlantika kako bi „riješile razlike” na razuman i logičan način. 

Plenković je s neformalnog skupa EPP-a, stranke koja dominira u Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Europskoj komisiji, pozvao i na snažnije napore prema demografskoj obnovi kontinenta, iako je ona primarno nacionalna kompetencija. 

Demografski izazovi su „horizontalno pitanje” povezano s nizom drugih područja, protiv kompetitivnosti, tržišta rada ili stanovanja, naglasio je. 

Plenković se na marginama konferencije bilateralno sastao s grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom. 

“Kao mediteranske države, posebno se radujemo nastavku partnerstva u okviru inicijativa EU MED 9 i Triju mora, kojima Hrvatska ove godine predsjeda”, napisao je nakon susreta na platformi X. 

Premijer se sastao i s poljskim kolegom Donaldom Tuskom s kojim je razgovarao o “stvaranju uvjeta za daljnje jačanje trgovinske razmjene” koja je prošle godine nastavila rasti. 

S Tuskom, bivšim predsjednikom Europskog vijeća, Plenković je razgovarao i o situaciji u hrvatskom susjedstvu, transatlantskim odnosima ,mirovnim inicijativama za Ukrajinu te o jačanju europske obrane i sigurnosti, dodaje se na platformi X. 

Premijer se ranije u Banskim dvorima sastao i s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsolom. Na skup su, između ostalih, stigli i njemački kancelar Friedrich Merz, talijanski šef diplomacije Antonio Tajani te predstavnici oporbe iz redova pučana iz Španjolske, Francuske i Slovenije.

U uvodu skupu, tijekom dijela otvorenom za novinare, govorio je i ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, čelnik zemlje koja trenutačno predsjeda Europskom unijom.

On je naglasio da svijet prolazi kroz tektonske promjene te da „uloga EPP-a stoga postaje još važnija”, posebice u održavanju političke stabilnosti kontinenta. 

Ciparski predsjednik pozvao je i na snažnije zalaganje za proširenje EU-a, „jedno od najmoćnijih alata” EU-a. 

Novinari su govore čelnika trebali pratiti preko prijenosa iz druge prostorije, no zbog tehničkih poteškoća rad je bio otežan.

Nakon govora trojice pučana uslijedio je zatvoren dio skupa koji se nastavlja i u subotu. (Hina)