Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, koji u Hrvatskom saboru brani rebalans proračuna za ovu godinu, izjavio je da se rebalans donosi zbog povećanja mirovina, plaća u javnom i državnom sektoru, većih socijalnih davanja, rodiljnih naknada i 9. paketa Vladinih mjera.

Kako je uvodno pojasnio Primorac, rashodi državnog proračuna su rasli zbog toga što Vlada postupa u skladu sa svojim politikama, a to je pomoći onima kojima je pomoć najviše potrebna. To su, rekao je, prije svega građani koji imaju niska primanja, niske mirovine ili oni kojima je primjerice potreban inkluzivni dodatak.

„To je nešto za što smo smatrali da imamo ne samo odgovornost, nego i obvezu učiniti u ovim vremenima, pa su rashodi rasli za milijardu eura”, istaknuo je ministar.

Iako svjestan da bi mirovine trebale biti veće, osobito one najniže, one su sada odraz fiskalnih mogućnosti, ali je cilj značajno ih povećavati. Godišnji dodatak od 6 eura po godini staža, kaže, u idealnim okolnostima trebao bi biti veći, ali vlada se trudila raspoređivati ona sredstva koja su joj trenutno na raspolaganju.

Podsjetio je i na rast rodiljnih naknada, pa majke primaju punu plaću ako je ona do 3000 eura. Vlada izdvaja ovim rebalansom i veće iznose za socijalna davanja, pri čemu je Primorac posebno apostrofirao inkluzivni dodatak koji je značajno rastao.

Većim rashodima od planiranih pridonio je i 9. paket Vladinih mjera koji iznosi oko 50 milijuna eura kada je riječ o naknadama za ugrožene kupce. Cilj je, kaže ministar, postepeno izlaziti iz tog subvencioniranog režima.

„Kad se sve zbroji i oduzme, ukupni prihodi iznose 33 milijarde eura, a rashodi 36,8 milijardi eura, odnosno deficit na razini državnog proračuna 3,8 odnosno 4 posto BDP-a”, rekao je Primorac.

Posebna priča su jedinice lokalne samouprave. Iako je proračunom prvotno planiran višak od 520 milijuna eura, ovim rebalansom planira se manjak od 333 milijuna eura.

„Ja bih rekao da je, prije svega uslijed narušene fiskalne slike jedinica lokalne samouprave, efekt samo na razini lokalnog sektora iznosi 1 posto BDP-a”, istaknuo je ministar.

Unatoč tome i unatoč povećanim rashodima, Primorac je rekao da su uspjeli pronaći fiskalni prostor u okviru proračuna da je deficit i dalje ispod 3 posto što nas stavlja, kaže, u poziciju daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, ali i ostavlja prostor da država može intervenirati u slučaju izvanrednih okolnosti i da za to bude financijski sposobna.

Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je u četvrtak, odgovarajući na kritike saborske oporbe da nije učinjeno dovoljno u borbi protiv inflacije, da Vlada tu ima ograničene instrumente.

„Kada je riječ o inflaciji, Vlada ima ograničene instrumente”, kazao je Primorac odgovarajući na replike zastupnika u raspravi o rebalansu proračuna.

Kako je pojasnio, inflacija u Hrvatskoj je povećana u odnosu na druge članice EU-a zbog snažnijeg gospodarskog rasta, snažniji gospodarski rast stvara određenu potražnju, a potražnja generira povećanje cijena i njihovo zadržavanje na povišenim razinama.

„Vlada ima ograničene instrumente ograničavanja potražnje, mogla bi to činiti tako da smanjuje plaće, mirovine, da povećava porez na dohodak, da čini sve kako bi građanima ostalo manje novaca za potrošnju, no ova Vlada to činiti neće, a ostalih instrumenata nema”, odgovorio je Primorac na upit Marijane Puljak (Centar).

Dok su HDZ-ovi zastupnici hvalili odgovorno vođenje financija i iskorištavanje sredstava EU fondova, oporbu je zanimalo mogu li građani u idućoj godini očekivati rast dječjeg doplatka, rast minimalne plaće, rast godišnjeg dodatka na mirovinu, te može li pronaći dodatan novac za pomoćnike u nastavi.

Dječji doplatak treba jačati i povećavati, a o minimalnoj plaći svake godine se raspravlja i vjerujem da će rasti, a u kojem iznosu ne znam, odgovarao je Primorac .

Kada je riječ o godišnjem dodatku na mirovinu od 6 eura po godini staža, rekao je da se s tim iznosom u ovom trenutku može zatvoriti godina, a da deficit ne pređe 3 posto BDP-a . ”Radit ćemo na tome da se postupno povećava”, odgovorio je na upit Predraga Mišića (NZ).

Također se složio s Marinom Miletićem (Most) da je potrebno povećati naknade za pomoćnike u nastavi.

Dario Pušić (HDZ) pitao je hoće li se nastaviti pozitivan trend ulaganja u projekte u Bosni i Hercegovini. „Jamčim da će se taj trend nastaviti”, kazao je ministar .

Govoreći o manjku u jednicama lokalne samouprave, Primorac je naveo da su značajan dio sredstava koristile za investicije, što je dobro i pozitivno. „Isto tako su rasle plaće, određene materijalne naknade, subvencije građanima, i tu treba biti malo oprezniji”, upozorio je, naglasivši da proračune treba oprezno i dugoročno planirati. (Hina)