Ministar rada Josip Aladrović rekao je u nedjelju da će do 100.000 radnika u srpnju moći koristit sredstva propisana mjerama pomoći za očuvanje radnih mjesta, mjere će se sada donositi mjesec za mjesec, a očekuje da će se u lipnju regulirati skraćeno radno vrijeme.

''Odlučili smo mjesec po mjesec donositi odluke kako bi pratili cijelo vrijeme situaciju. Kada govorimo o financijskom učinku, govorimo o iznosu do 400 milijuna kuna sredstava za lipanj koja će se iskoristiti u srpnju'', rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović u razgovoru za Novu TV. Za to se neće dirati novac u proračunu.

''Na neki način smo precijenili broj korisnika u travnju i svibnju. Očekujemo da će biti nešto manje korisnika jer se u svibnju počela otvarati ekonomija, tako da ćemo iz tih internih rezervi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moći isfinancirati tu mjeru'', objasnio je ministar Aladrović.

Istaknuo je da se iz dana u dan prate kretanja na tržištu rada i dodao da će se, ako bude potrebno, povećati iznos pomoći gospodarstvu.

''Ako bude procjena takva da moramo pomoći gospodarstvu da se očuva, pogotovo u najkritičnijim granama, da, bit će dodaci'', rekao je Aladrović.

Ne očekuje masovni priljev novih nezaposlenih na burze, a najavio je mjeru skraćenog radnog vremena koja bi trebala biti dogovorena sa socijalnim partnerima u lipnju.
''Svaki dan pratimo što se događa na burzi. Ono što ćemo u sljedećem periodu, osim ove mjere, otvorili smo na prošloj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća temu skraćivanja radnog vremena. To bi moglo biti vrlo zanimljivo poslodavcima u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji'', rekao je.

Odgovorio je da se, bez obzira što je na snazi tehnička Vlada, mogu donositi uredbe koje će ''korigirati postupak skraćenja radnog vremena''. ''Dapače, sljedeći tjedan ćemo početi razgovore i sa sindikatima i poslodavcima i očekujem da ćemo u lipnju regulirati ovu mjeru'', otkrio je Aladrović.

Načelno, poslodavac bi platio dio radnog vremena, a drugi dio bi pokrila država i tako ne bi došlo do smanjenja plaće. Novac za takve mjere je predviđen SURE programom Europske komisije, a Hrvatskoj bi trebalo pripasti 400 milijuna eura, rekao je.

Taj program bi EK trebala predstaviti idućeg tjedna, najavio je Aladrović, odgovorivši da je riječ o zajmu i da će brzina dobivanja tog novca biti dovoljna da se može utjecati na gospodarstvo.

Nezaposlenost u zadnjih 15-ak dana pada, u ožujku i travnju imali smo uzlazni trend, u svibnju se trendovi okreću, rekao je Aladrović istaknuvši da je u svibnju zabilježeno povećanje broja zaposlenih za 11.800.

Država bi sufinancirala jedan radni dan

"Trendovi poslovne aktivnosti se okreću, jako je dobro za hrvatsku ekonomiju da zaposlenost raste, a nezaposlenost pada", rekao je ministar novinarima ocijenivši kako je Hrvatska na tržištu rada za sada zadržala ozbiljnu razinu poslovne aktivnosti i pozitivne trendove.

Također je iznio koncept kako će konkretno izgledati mjera skraćenog radnog vremena, koja će biti definirana tijekom lipnja.

"Koncept je da teret dijela rada koji nije efikasan snosi država. U prijevodu, ako poslodavac radi pet dana u tjednu, a ima potrebu za četiri, država bi sufinancirala jedan radni dan, a poslodavac plaće za četiri radna", rekao je.

Detaljnije ćemo definirati mjeru u suradnji sa sindikatima i poslodavcima, za sutra su poslani pozivi na sastanak, očekujemo da će se socijalni partneri odazvati, kazao je Aladrović podsjetivši da je takva mjera i u prethodnim krizama pokazala dobre rezultate.

Smatramo da je u idućem razdoblju, kada ne možemo ići horizontalno kao što smo išli s mjerama za očuvanje radnih mjesta, to jedan od načina kako možemo očuvati radna mjesta, poslovnu i gospodarsku aktivnost, dodao je.

Na upit hoće li građani koji koriste moratorij doći na crne liste, s obzirom da banke ponovno mogu izmjenjivati informacije o kreditima građana, odgovorio je kako ne zna konkretno kakav je stav poslovnih banaka, no bitno je da je moratorij ugovorni odnos građana i banke. Zato ne vidi potrebe za crnim listama i očekuje da banke neće formirati nikakve crne liste.

(Hina)