Kineska politička elita se sastala u četvrtak u Pekingu gdje je predstavila sveobuhvatnu strategiju za gospodarsku i političku budućnost zemlje usred sve oštrije tehnološke utrke s Washingtonom i rastućih geopolitičkih napetosti.

Kineski parlament, odnosno Nacionalni narodni kongres, predstavio je kineski petogodišnji plan s ciljevima za gospodarski rast, proračun, industrijsku politiku i obranu, što odražava odlučnost predsjednika Xi Jinpinga da drugo gospodarstvo svijeta dovede do tehnološke nadmoći.

Kina planira gospodarski rast između 4,5 i pet posto, malo manje od pet posto ostvarenih prošle godine, što otvara vrata većim naporima za rebalans pokretača rasta.

Također, Peking će zadržati poticaje za oporavak gospodarstva koje je usporilo nakon pandemije te će proračunski deficit iznositi četiri posto BDP-a, slično kao i lani.

S ciljem da ostvari tehnološku nadmoć u ključnim područjima poput umjetne inteligencije i kvantnog računarstva usred žestokog suparništva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Peking ubrzava napore da "zauzme dominantan položaj u znanosti i tehnološkom razvoju".

Kao najveći svjetski proizvođač rijetkih zemnih minerala, Kina također želi osigurati prednost u tim ključnim sirovinama koje se koriste u svemu od električnih vozila do zrakoplovnih motora i obrambenih tehnologija.

Kina će poboljšati borbenu spremnost i ubrzati razvoj "naprednih borbenih sposobnosti", kazao je premijer Li Qiang. Izdvajanje za obranu Peking povećava se za sedam posto u 2026.

Vojni promatrači pomno prate napore Pekinga da modernizira svoje oružane snage do 2035. te da bude spremna raspoređivati ih izvan svog teritorija usred sve većih regionalnih napetosti, uključujući one zbog Tajvana, i svjetskih geopolitičkih poteškoća.

Kina će izdvojiti oko 44 milijarde dolara za banke u državnom vlasništvu radi zaštite od sistemskih rizika i jačanja financiranja za tehnološke tvrtke.

Obećavajući "društvo blagonaklono prema rađanju djece" u narednih pet godina, Peking namjerava ublažiti zabrinutosti vezane za zapošljivost, obrazovanje i zdravstvenu skrb dok sve starije stanovništvo koje se ubrzano smanjuje komplicira njene šire gospodarske ciljeve.

Kapacitet proizvodnje žita će se povećati na oko 725 milijuna tona između 2026. i 2030. kako bi se ostvarili dugoročni sigurnosni ciljevi zemlje, što naglašava njenu veliku ovisnost o uvozu ključnih poljoprivrednih proizvoda poput soje, pri čemu je SAD njen drugi najvećih dobavljač. (Hina)