Zanimljiv, optimističan s tračkom melankolije, tematski raskošan, bogat autentičnim promišljanjima o kulturnim fenomenima bio je Doručak s Andrejom Blatnikom, uglednim slovenskim književnikom, autorom 50 knjiga, koje su prevedene na 18 jezika, profesorom sa Sveučilišta u Ljubljani, koji je sjajno vodio Aljoša Pužar, a održan je u utorak, 2. prosinca, petog dana 31. Sa(n)jam knjige u Istri koji u Puli traje do 7. prosinca, a u fokusu je tema Nemiri.

„Važno je otvoriti vrata drugima. To mi se čini važno ne samo u kulturnom životu, nego i u životu uopće, kazao je Blatnik, a govoreći o slovenskoj književnoj sceni kazao da je prisutno puno mladih književnica koje su napravile preokret, pomažu jedna drugoj, djeluju kao kolektiv, iako su različite i kao autorice i kao osobe, a upravo taj put vidi kao jedini mogući način u bolje sutra.

„Knjiga će apsolutno preživjeti. Ona je vrlo jednostavan način komunikacije. Ne traži automate za dekodiranje, poput onih za gledanje filmova. Ona nudi mogućnost da postaneš ne samo bolji čovjek, nego i da se penješ na društvenoj ljestvici. Obrazovanje zaista ima smisla, kazao je Blatnik. Esejist, urednik, predavač na ljubljanskom Studiju izdavaštva i strastveni ljubitelj knjiga govorio je i o svojoj najnovijoj putopisnoj knjizi „Besedi na sledi“ (Slijedi riječ) u kojoj na inovativan načina predstavlja svoju dugogodišnju strast za putovanjima Indijom kamo kreće s koferom punim knjiga i razmjenjuje ih s tamošnjim čitateljima i ljubiteljima knjiga.

„Knjiga je uvijek trasirala ideje budućnosti, od prvih akvizitera do književnih kluba preko kojih su se kupovale knjige. Knjiga je otvarala vrata u duhu, ali i nove puteve biznisu“, kazao je Blatnik. Na pitanje Aljoše Pužara: Može li umjetna inteligencija zamijeniti kreativnog pisca?, Blatnik je odgovorio: "Oni koji znaju nešto o literaturi znaju da je razlika između žanrovske, nekreativne literature i one kanonske u odmaku od horizonta očekivanja. A umjetna inteligencija ne da je unutar tog horizonta, nego ona reproducira već napisano. Sigurno je da umjetna inteligencija može napisati roman, ali će ga napisati za umjetne ljude".

Histrokozmos je prigrlio program Ljubljana bere i predstavio nove Sakramenske, snažne, talentirane, osebujne, nepokorive žene koje zadivljuju svojim znanstvenim, kreativnim autorskim dosezima. Gošće voditelja Erica Ušića bile su etnomuzikologinja i antropologinja Ana Hofman s Ljubljanskog instituta za kulturalne i studije sjećanja sa Slovenske akademije znanosti i umjetnosti iz Ljubljane i Puljanka Edna Strenja, arhitektica, umjetnička fotografkinja, voditeljica pulskog zbora Praksa, a nastupile su članice Zbora Praksa. U središtu je bila tema novog vala zborskog pjevanja odnosno aktivistički zborovi koji pjevaju partizanske pjesme i pjesme otpora, pjesme protiv nepravde i neravnopravnosti. Govoreći o osnivanju Zbora Praksa, Edna Strenja je kazala da je ideja rođena u vrijeme kada je trebalo dignuti glas zbog ukazivanja na nepravdu i osjećaja ugroženosti u svome gradu, a njen prvi nastup u kojem je pjevanje uzela kao svoje „oružje“ bio je na modnoj reviji u znak podrške radnicama pulske Trikotaže.

„Kada je riječ o izboru pjesama za Zbor Praksa bitno je da antifašizam odvojimo od komunizma i jugonostalgije. Pjesme koje biramo uvijek su svevremenske kao da su pisane prekjučer, što je istovremeno i lijepo, ali, nažalost, ukazuje da su one i dalje potrebne“, kazala je Edna Strenja te najavila novi album Prakse „Borba u pjesmama Nella Milottija.“ Bilo je riječi i o zaštiti partizanskih pjesama kao svjetske nematerijalne kulturne baštine na listi UNESCO-a, a Ana Hofman je govorila o primjeru Slovenije i kazala: „Riječ je o repertoaru koji s e opire nacionalizaciji, ali pjevanje partizanskih pjesama i zborovi koji su nosioci tog pjevanja su zaštićeni.“. S temom se sljubio i teran Zigante Vero, a predstavila ga je vinarka Valentina Zigante.

Autorski snažan bio je i program Autor/ica čita autora/icu: gošće su bile kazališna teoretičarka, teatrologinja, književnica Nataša Govedić s knjigom „Div“ (Fraktura) i novinarka, pjesnikinja, aktivistica, polemičarka Gloria Lujanović s knjigom „Škola“ (OceanMore).

„Riječ je o dvije neobične, osebujne, apartne knjige. Ovako specifične knjige do sada na pulskom Sajmu nisam predstavljao. Glorija Lujanović je napisala roman u stihu, čija je tema vršnjačko nasilje, njena je „Škola“ knjiga o nasilju, a roman „Div“ Nataše Govedić  - knjiga je o ludilu, poetski roman, multimedijalne strukture, ispresijecan poezijom i grafičkim elementima, kazao je Aljoša Pužar.

„Htjela sam tematizirati sram. Sve kreće iz nesretnog školskog sustava, koji je polutotalitaran i u kojem je problem onaj koji iskače. Nisam htjela da netko žali moju junakinju, nego je ona primjer snage da se trauma prevlada i pokaže da poslije toga ima života. Bilo mi je važno da se osjeti snaga pojedinca i da se on zbog toga što se dogodilo ima pravo biti ljut i bijesan“, kazala je Glorija Lujanović o svom romanu. Nataša Govedić istaknula je da njena knjiga jest knjiga o ludilu, ali kreativnom ludilu u smislu Erazma Roterdamskog i Platona i naglasila da je u svakoga od nas upisana povijest mjesta u kojem jesmo, onog nečeg većeg od pojedinca, kao to su u Puli more, brodogradilište i Pino Ivančić, koji može biti i glavni junak njene knjige „Div“, iako se to nigdje izričito ne spominje.

„Bolujem od depresije, moja dijagnoza je F32,1 - srednji stupanj depresije. Imam sreću u nesreći da uz ovaj stupanj bolesti mogu raditi, a za mene je rad terapija i po preporuci liječnika. Ljudi nekako pomalo mijenjaju mišljenje o depresiji  i anksioznosti i kroz ovakva iskustva, kao što je današnja promocija na Sajmu. Imam dojam da radim nešto korisno i to mi ne predstavlja problem“, kazao je Aleksandar Stanković koji je u programu Nemiri pred brojnom publikom predstavio svoju novu knjigu  „F32“ (Telegram). S njim je o knjizi, koja, otkrio je autor, ima i jednu priču koju je napisala Umjetna inteligencija - pred brojnim posjetiteljima razgovarao publici omiljeni sajamski voditelj Emir Imamović Pirke.

Puno je publike bilo i na svečanom otvaranju izložbe „Perspektive - mladi umjetnici Istre“ u Gradskoj galeriji Pula. Prema izboru kustosa Mladena Lučića Luca predstavljeni su novi, snažni umjetnički glasovi – likovni umjetnici različitih vokacija: Rino Banko, Alex Brajković, Marko Človek, Elena Kiss, Gaia Radić, Marina Rajšić i Nina Turina. „Umjetnost mora komentirati i nadgraditi ono što se događa u svijetu, to je njena bit“, sažeo je Mladen Lučić-Luc ozračje likovno raznolikih  „Perspektiva“.

Dok je peti sajamski dana gošća Hop lektire bila dizajnerica Petra Pletikos, a u Pop lektiri gostovao je Marko Pogačar, program današnjeg šestog sajamskog dana, srijedu 3. prosinca, u 10 sati otvorila je Hop lektira u kojoj gostuje dizajnerica Martina Gašparović, a u 11 sati u Pop lektiri gošća je poznata jezikoslovka Nives Opačić. U 11 sati u Kavani Mozart počinje Doručak s autorom, gošća je Nataša Govedić, a voditelj Aljoša Pužar. U 12.30 sati na istom mjestu počinje Histrokozmos, a gošća programa Sakramenske je Loredana Bogliun. Pratit će je vinar David Diković (Vinarija Diković), a voditelj je Aljoša Pužar. U 17. 30 sati u holu DHB-a Histrokozmos predstavlja Sagu o vinu, sudjeluju David Diković (Vinarija Diković) i sommelieri Hrvatskog sommelier kluba, a voditelj je Jan Franjul. U 18 sati u Crvenom salonu počinje program Pisac kao putnik, gosti su Dinko Telećan s knjigom “Tri daljine“ (Profil knjiga) i Nives Opačić s djelom „Po Hrvatskoj skokovito: Po dolu i gaju skokovito & Malena mjesta srca moga“ (Matica hrvatska). Voditelj je Aljoša Pužar. U 19 sati u Crvenom salonu u programe Bookstan predstavlja i Intime dolazi Kruno Lokotar s knjigom „Limited Edition“ (Buybook), a voditelj je Emir Imamović Pirke. Istodobno u Centralnoj dvorani na  Libriću na Sajmu počinje Priča za laku noć s Bakom Librić. U 20 sati u programu Nemiri bit će predstavljena knjiga Bože Kovačevića „ „Ruske teme“ (KruZak), a uz autora sudjeluje Andrea Matošević. (iPress)