Europska komisija je u srijedu predložila novi, osmi paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje više zabrana za uvoz i izvoz, proširenje popisa sankcioniranih fizičkih i pravnih osoba, zabranu građanima EU-a da sjede u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća i ograničenje cijene ruske nafte za treće zemlje.

Europski parlament (EP) će tražiti od Europske unije (EU) da obustavi pristupne pregovore sa Srbijom dok god Srbija ne uvede sankcije Rusiji. To stoji u nacrtu izvještaja o novoj strategiji EU-a u procesu proširenja, a u koji je uvid imao Radio Slobodna Europa (RSE).

Srbija je jedina država regije koja nije uvela sankcije Rusiji, dok su ostale zemlje Zapadnog Balkana usuglasile sve politike s politikama EU.

Prošle nedjelje su ministri vanjskih poslova Srbije i Rusije, Nikola Selaković i Sergej Lavrov, potpisali u New Yorku, na marginama 77. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda Plan konzultacija svojih ministarstava za razdoblje 2023-2024.

“Prošli tjedan Rusija je pojačala eskalaciju rata u Ukrajini na novu razinu. Lažni referendumi organizirani na teritorijama koje su okupirali, nezakoniti su pokušaj otimanja zemlje i nasilnog mijenjanja međunarodnih granica i mi ne prihvaćamo te lažne referendume”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

“Odlučni smo natjerati Kremlj da plati za ovu daljnju eskalaciju”, dodala je.

Novi paket sankcija uključuje dodavanje još 1300 fizičkih i pravnih osoba na popis sankcioniranih, opsežnu zabranu uvoza, čime će Rusija ostati bez prihoda od 7 milijardi eura, zabranu izvoza više ključnih tehnologija u Rusiju, ograničenje cijena nafte za treće zemlje, rekla je von der Leyen.

Predlaže se da državljani EU-a više ne mogu biti u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća, što, između ostaloga, znači da bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder neće više moći biti u upravnom odboru ruskog naftnog koncerna Rosneft i u nadzornom odboru Gazproma.

Schroeder je od odlaska s dužnosti njemačkog kancelara bio na nekoliko visokih pozicija u ruskim poduzećima.

EK predlaže sankcioniranje i onih koji pomažu u zaobilaženju sankcija Rusiji

Prijedlog osmog paketa sankcija Rusiji koji je u srijedu predstavila Europska komisija uključuje i sankcioniranje osoba koja pomažu u zaobilaženju sankcija.

“Uvodimo novu kategoriju, u kojoj ćemo moći staviti na popis pojedince ako zaobilaze sankcije. Primjerice, ako kupe robu u Europskoj uniji, unesu je u treću zemlju a zatim u Rusiju, to će biti zaobilaženje sankcija i ti pojedinci mogu se naći na popisu sankcioniranih. Mislim da će to imati veliki učinak odvraćanja”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Ona je istaknula da su dosadašnje sankcije EU-a teško pogodile režim ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“One su mu otežale financiranje rata i sada povećavamo napore u tom pravcu”, rekla je.

Europska unija je već ranije donijela odluku o zabrani uvoza ruske sirove nafte koje se prevozi tankerima i koja stupa na snagu 5. prosinca.

Nedavno je skupina najrazvijenijih zemalja G7 predložila da se uvede ograničenje cijena ruske nafte za treće zemlje i sada u tom pravcu ide i prijedlog Komisije.

“Znamo da neke zemlje u razvoju i dalje trebaju rusku naftu po niskoj cijeni. U današnjem paketu mi postavljamo pravni okvir za uvođenje ograničenja cijene ruske nafte za treće zemlje. To će s jedne strane smanjiti ruske prihode od prodaje nafte, a s druge držat će stabilnim globalna energetska tržišta”, rekla je von der Leyen.

Novi, osmi paket sankcija uključuje dodavanje još 1300 fizičkih i pravnih osoba na popis sankcioniranih, opsežnu zabranu uvoza, čime će Rusija ostati bez prihoda od 7 milijardi eura, zabranu izvoza više ključnih tehnologija u Rusiju.

Predlaže se da državljani EU-a više ne mogu biti u upravnim odborima ruskih državnih poduzeća. (Hina)