PlenkovićPremijer Andrej Plenković poručio je u srijedu, predstavljajući Saboru izvješće o radu u prvoj godini drugog mandata, da unatoč brojnim problemima i izazovima Vlada nastoji kormilariti kroz ova burna vremena, a to će raditi i dalje predano, angažirano i u interesu građana.

„Unatoč brojnim problemima, izazovima s kojima se suočavamo, vjerojatno i s pogreškama koje radimo iskreno kao Vlada na temelju povjerenja građana, nastojimo kormilariti u ova burna vremena, to ćemo raditi i dalje u interesu građana, predano i angažirano. Imamo povjerenje, ali i znanje, energiju i volju”, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je riječ o godini koju su obilježila dva vala pandemije, potresi na Banovini i Zagrebu, najveći pad BDP-a te na kraju i rekordni porast cijena energenata, uz sve izraženije klimatske promjene i novi val pandemije.

No, dodao je, obilježena je i snažnim mjerama za očuvanje radnih mjesta, snažnim gospodarskim oporavkom, spajanjem Pelješkog mosta, dovršenjem Istarskog ipsilon, odabirom novih borbenih avione Rafale i ukidanjem viza za SAD. Uz to, u završnoj fazi su i pripreme za ulazak u Schengenski prostor i europodručje.

Koristimo sve snažniji položaj Hrvatske za ostvarenje nacionalnih interesa

Nabrajajući izazove Plenković je kazao da svjestan svih. „Gradimo solidarnu i pravednu zemlju vodeći računa o tome da nitko ne bude isključen i ostavljen postrani, a politikom modernog suverenizma koristimo sve snažniji položaj Hrvatske u Europi i svijetu radi ostvarivanja naših nacionalnih interesa i podizanja kvalitete života naših građana”, kazao je.

Napomenuo je i da su ti ciljevi uvršteni u Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine, te da će oporavku pomoći oko 25 milijardi eura europskih sredstava, ponajprije iz Višegodišnjeg financijskog okvira i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

„A za uspjeh u našim nastojanjima ključno je povjerenje: povjerenje u Hrvatsku, povjerenje u institucije, povjerenje u vlastitu budućnost”, poručio je premijer dodavši da bismo gradili međusobno povjerenje svi u društvu trebaju biti odgovorni i ozbiljni.

Izvješće je podijelio kroz pet stupova, socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost.

Pandemija nas koštala 20 posto proračuna

Govoreći o socijalnoj sigurnost kazao je da će ubuduće trebati još više jačati mehanizme društvene solidarnosti, te se posebno osvrnuo na zdravstveni sustav. „Socijalna sigurnost se u prvom redu odnosi na mogućnost da svatko dobije potrebnu zdravstvenu skrb. Zato smo u odgovoru na pandemiju nastavili jačati zdravstveni sustav, ali i osigurali dostupnost i djelotvornost zdravstvene zaštite, i to unatoč tome što nas je pandemija već koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna, odnosno 20 posto proračuna”, kazao je i zahvalio zdravstvenim djelatnicima.

„Nažalost, više od 9.000 naših sugrađana izgubilo je bitku s virusom”, dodao je i još jednom naglasio važnost cijepljenja.

„Dosad je najmanje jednom dozom u Hrvatskoj cijepljeno 56 posto odraslih i preko 72 posto starijih od 65 godina što još uvijek nije dovoljno za obuzdavanje epidemije. Zahlađenjem je broj potvrđenih slučajeva u ovom četvrtom valu naglo narastao i to je razlog više za cijepljenje, ali i za docjepljivanje naročito kod starijih”, rekao je.

Plenković je podsjetio i da se priprema sveobuhvatna reforma zdravstva kako bi se sustav učinio efikasnijim, a troškovi sveli u održive okvire.

Podsjetio je i na reformu tog sustava istaknuvši da su poseban prioritet osobe s invaliditetom, pružanje istih mogućnosti u obrazovanju, na tržištu rada i u društvu. Podsjetio je i na zakonske izmjene kojima je ojačana zaštita žrtava nasilja i uvedeno strože sankcioniranje nasilnika.

Osvrnuo se i na izmjene Ovršnog zakona radi zaštite financijski najugroženijih građana, te na položaj umirovljenika.

Kazao je da je Vlada omogućila isplatu covid-dodatka za korisnike mirovine kojima su mirovinska primanja niža od 4000 kuna, te da je dodatak dosad primilo 710 tisuća umirovljenika za što je izdvojeno od 460 milijuna kuna. Osim toga, od početka ove godine uvedene su nacionalne naknade za starije osobe u visini od 800 kuna, dodao je Plenković.

U pet godina prosječna je mirovina narasla za 432 kune te je u kolovozu iznosila je 2.866 kune, obećali smo povećanje od pet posto u četiri godine, a unatoč okolnostima dosad smo je povećali za gotovo 18 posto, pohvalio se i najavio kako se planira do 2024. mirovine povećati za još 10 posto.

Najavio je i postupno povećanje najnižih mirovina za ukupno 3 posto, 1,5 posto u 2023. i 1,5 posto u 2025., od čega će koristi imati 300.000 umirovljenika.

Ponovio je kako je Vlada snažnim mjerama s više od 17 milijardi kuna spasila više od 700 tisuća radnih mjesta i stabilizirala poslovanje 120 tisuća poslodavaca.

„Broj zaposlenih veći je za 51 tisuću nego lani i dosegao je milijun i 600 tisuća zaposlenih, što je dosad najveći broj zaposlenih u kolovozu iza rekordne 2008. i drugi najveći od neovisnosti. Stopa nezaposlenosti, koja je prije pet godina bila na 13,3 posto, pala je u kolovozu na 7,3 posto”, naglasio je i napomenuo da je prosječna neto plaća u kolovozu iznosila 7118 kuna.

Kako bi se financijski poduprli najugroženiji sugrađani, Plenković je najavio da će Vlada sutra na sjednici donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna neto plaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna, odnosno na 500 eura neto.

„Tim značajnim povećanjem od čak 10,3 posto za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50 posto od prosječne neto plaće i iznad 60 posto neto medijalne plaće”, naglasio je i podsjetio da je prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne.

„Tako ćemo u pet godina minimalnu plaću podići za 50 posto odnosno za 1254 kune, ili četiri puta više nego u prethodne tri vlade”, istaknuo je.

U ovoj godini bit ćemo među najbrže rastućim gospodarstvima u EU

Govoreći o ekonomskim pokazateljima, kazao je da nakon što nam je zbog pandemije i globalne recesije prošle godine BDP pao za 8,1 posto, ove godine očekujemo povratak na razinu prije krize. „Iako smo očekivali rast od 5,2 posto, nakon uspješne turističke sezone koja još traje i rasta od 16,1 posto u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a od preko osam posto”, poručio je i dodao kako ćemo po svim očekivanjima u ovoj godini bit među najbrže rastućim gospodarstvima u Europskoj uniji.

Da nije bilo pandemije i ekonomske krize naš bi javni dug već za dvije godine bio ispod 60 posto BDP-a, dodao je.

Pritom će proračunski deficit već dogodine biti na razini od 2,6 posto BDP-a, te osigurati da ostvarimo cilj i pristupimo europodručju već od 1. siječnja 2023.

U govoru se osvrnuo i na sustav obrazovanje za koji je kazao da će ga dalje unapređivati i poboljšavati status odgojno-obrazovnih djelatnika. U tom smislu najavo je nove prijedloge zakona koji će potaknuti razvoj cjelodnevne nastave u školama, pokrenuti pilot-projekt nacionalnih ispita i probne mature te pridonijeti razvoju i konkurentnosti znanosti te visokog obrazovanja.

Vezano za preokretanje negativnih demografskih trendova , Plenković je pak najavio daljnje podizanje roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci nakon poroda, a koje su u proteklih pet godina udvostručenje s 2.660 na 5.654 kuna "Podići ćemo je sljedeće godine na 7.500 kn za zaposlene i samozaposlene roditelje, a istodobno uvodimo očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće”, najavio je.

Važnost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske

Kako bi se smanjila depopulacija i iseljavanje mladih istaknuo je važnost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske. Istaknuo je i da će nastaviti raditi na jačanju civilnog društva i zaštiti prava nacionalnih manjina, te nastaviti promovirati kulturu tolerancije.

U sektoru kulture spomenu je novi Zakon o elektroničkim medijima, a u sportu najavio donošenje Zakona o sportu koji će unaprijediti cjelokupni sustav.

Premijer se osvrnuo i na porast cijena prijevoza, proizvoda i materijala u mnogim sektorima, naglasivši važnost ekonomske suverenosti zemlje, što ponajprije obuhvaća postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije, održivo korištenje prirodnih resursa te održiv turizam.

Vezno za cijene energenata podsjetio je, Vlada je pravodobno reagirala i stabilizirala cijenu naftnih derivata na 30 dana, te će po potrebi poduzeti i druge mjere.

„Za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina u Hrvatskoj su stabilne i tako će ostati do 1. travnja, kada ćemo već izići iz sezone grijanja”, naglasio je.

Za cijenu struje u Hrvatskoj kazao je pak da je jedna od najnižih među 33 europske zemlje, a njena stabilnost plod je kvalitetnog energetskog miksa, spomenuvši LNG terminal na Krku i nuklearnu elektranu Krško.

Plenković je govorio i o obnovi nakon potresa, podsjetivši na izmjene Zakona o obnovi kojim se rješavaju 'uska grla' u procesu kako bi se ubrzala obnova te povratak unesrećenih građana svojim domovima.

Spomenuo je i ugroze protiv demokratskog sustava navodeći kako prioritet mora biti očuvanje konstruktivnog političkog dijaloga, uz borbu protiv govora mržnje i lažnih vijesti kako bi građani, kao ključni dionici demokratskog procesa, svoj sud mogli stvarati na temelju vjerodostojnih i provjerenih informacija.

Kao primjer posljedice koju mogu izazvati dezinformacije i širenje govora mržnje naveo je teroristički napad na Trgu sv. Marka.

Nema nedodirljivih, želimo iskorijeniti korupciju

Među ostalim, Plenković je naveo i kako je politika njegove Vlade da nema nedodirljivih te da žele iskorijeniti korupciju koja je jedna od glavnih prepreka u izgradnji pravednijeg i razvijenijeg društva.

DORH, USKOK i Policija rade svoj posao samostalno i neovisno, nitko nema uvid u tajne izvide, želimo da kazne budu takve da svi shvate da se korupcija ne isplati, naglasio je.

Premijer je kao prioritet izdvojio i ulazak u europodručje i usvajanje eura. ”Da ne bude nesporazuma, o tome su hrvatski građani već odlučivali na referendumu 2012. kada smo odlučivali o ulasku u Europsku uniju”, kazao je i dodao kako poštuje političke stranke koje imaju drugi stav ali i da ukazuje na činjenice.

(Hina)