Minimalna neto plaća za 2021. godinu iznosit će 3.400 kuna, odnosno u bruto iznosu 4.250 kuna, što je za 150 kuna ili za 4,61 posto više od prosječen minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je u četvrtak usvojila vlada.

Premijer Andrej Plenković je rekao će minimalna plaća od 1. siječnja iduće godine biti veća za 1.130 kuna bruto odnosno 904 kune neto u odnosu na 2016. godinu.

"Time je kroz četiri godine minimalna plaća porasla za 36,21 posto", rekao je Plenković.

Minimalna plaća za 2020. godinu u neto iznosu iznosila je 3.250 kuna, u bruto iznosu 4.062,51 kune, u trenutku predlaganje njezine visine iznosila je 46,49 posto prosječne bruto plaće u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj i to od siječnja do srpnja 2019. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Kako je došlo do izmjena obračuna i rasta bruto plaća, ona trenutno iznosi 44,25 posto prosječne bruto plaće s obzirom na razdoblje u prvih sedam mjeseci ove godine, rekao je državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić.

Stručno povjerenstvo za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće je predložilo da se iznos minimalne bruto plaće za 2021. utvrdi u rasponu od trenutnog iznosa bruto minimalne plaće do 4.407,82 kune.

HUP: Razdoblje krize nije vrijeme za povećanje minimalne plaće

Nastavno na najavljeni Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće, HUP upozorava da razdoblje krize uzrokovane pandemijom COVID-19 nije pravi trenutak za povećanje plaća. Takvo povećanje najviše će pogoditi industrije poput tekstilne koji su ionako u vrijeme ove krize suočeni s mnogim drugim problemima. Tekstilnu industriju i mnoge druge industrije obilježio je konstantan rast troškova, a posebno u dijelu energije i prijevoza radnika. Tijekom lockdown-a i kasnije događao se prekid poslovnih odnosa u dijelu dopreme robe, plasmana na tržište u trgovačkim prostorima, a time i narudžbi, što se posebno odnosi na Italiju i Njemačku, tako da su već izostale dopreme i narudžbe i upitna je daljnja suradnja s poslovnim partnerima u inozemstvu.

„Zakonom nametnuta obveza podizanja minimalne plaće u niskoakumulativnim djelatnostima s visokim udjelom radne snage u prihodima dovest će u pitanje opstojnost brojnih tvrtki i radnih mjesta u njima.“ - izjavio je glavni direktor HUP-a, dr.sc. Damir Zorić

Također, jučer je Europska komisija predložila europsku direktivu o minimalnim plaćama i kolektivnom pregovaranju, na što je krovna poslodavačka organizacija BusinessEurope poslala oštru reakciju. Ovaj se prijedlog protivi većinskom stajalištu država članica EU-a - mnoge se zalažu za neobvezujući instrument - i zanemaruje snažne prigovore europske poslovne zajednice. - ističe se u priopćenju BusinessEurope-a. Direktivi se protive i nordijski sindikati koji ne žele uplitanje u autonomno kolektivno pregovaranje o plaćama među socijalnim partnerima. Prijedlog je protiv riječi i duha Ugovora o EU koji štiti nacionalne nadležnosti na području plaća i kolektivnog pregovaranja. Reakciju BusinessEuropea podržao je i SME United - europsko udruženje malih i srednjih poduzetnika.

„Želimo poštene plaće koje određuju nacionalni socijalni partneri, a ne politički izmanipulirane minimalne plaće. Želimo istinski autonomni socijalni dijalog, a ne kvazi-obvezno kolektivno pregovaranje koje nameću javne vlasti. Ono što Komisija predlaže je pravno čudovište. To može dovesti samo do problematične sudske prakse jer predložena odstupanja ne mogu ublažiti probleme stvorene predviđenim obvezama. Tvrtke se bore za svoj opstanak i za spas radnih mjesta kojima prijeti kriza COVID-19. Nemaju marže za pokrivanje troškova opasnih eksperimenata s minimalnim plaćama na razini EU-a. " - glavni direktor BusinessEurope-a Markus J. Beyrer

(iPress)