Obilne kiše koje su prouzročile smrtonosne poplave širom zapadne Njemačke i Belgije izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.

Znanstvenici su dugo govorili da će klimatske promjene dovesti do obilnih kiša i posljedičnim poplava. 

Međutim, za određivanje uloge klimatskih promjena u poplavama, trebat će pričekati najmanje nekoliko tjedana, istaknuli su znanstvenici ovaj tjedan.

"Poplave se uvijek događaju. One su slučajni događaji, poput bacanja kocke. Međutim, promijenili smo uvjete", kaže Ralf Toumi, stručnjak za klimu Imperial Collegea.

U poplavama koje su pogodile Njemačku i Belgiju, ali i neke druge zemlje, poginule su najmanje 183 osobe, a za stotinama se još traga.

Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja će u nedjelju posjetiti poplavljena područja, rekla je da je riječ o katastrofi te je obećala podržati pogođene u ovim "teškim i strašnim vremenima".

Generalno, globalni rast prosječne temperature za oko 1,2 stupnjeva Celzijevih, u odnosu na predindustrijske prosjeke, čini obilne kiše vjerojatnijima, tvrde znanstvenici. 

Topliji zrak zadržava više vlage, što znači da će se na kraju osloboditi više vode. 

"Kada imamo ove obilne kiše, atmosfera je gotovo poput spužve - stisnete ju i voda istječe", rekao je Johannes Quaas, profesor teorijske meteorologije sa Sveučilišta Leipzig.

Porast prosječne globalne temperature za 1 stupanj povećava sposobnost atmosfere da zadržava vodu za 7 posto, rekli su klimatski znanstvenici.

Drugi faktori, poput geografije i atmosferskog tlaka, također utječu na količinu kiše u određenom području.

Geert Jan van Oldenborgh iz World Weather Attributiona, međunarodne znanstvene mreže koja analizira kako su klimatske promjene mogle utjecati na vrijeme, rekao je kako očekuje da će biti potrebno nekoliko tjedana da bi se utvrdila veza između ovih kiša i klimatskih promjena.

"Brzi smo, ali ne toliko", kazao je Oldenborgh, znanstvenik Nizozemskog metereološkog instituta.

Rana opažanja sugeriraju da je kišu mogao poticati sustav niskog tlaka zraka u zapadnoj Europi.

Poplave su uslijedile samo nekoliko tjedana nakon što je rekordni toplinski val ubio stotine ljudi u Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Znanstvenici su u međuvremenu rekli da bi ekstremne vrućine bile "gotovo nemoguće" bez klimatskih promjena koje su učinile takav događaj barem 150 puta vjerojatnijim.

U Europi je također neuobičajeno vruće. Najtopliji lipanj od 1844. zabilježen je u finskoj prijestolnici Helsinkiju.

Zbog ovotjedinih kiša vodostaj rijeka je na rekordnim razinama u mnogim područjima zapadne Europe.

Iako istraživači desetljećima predviđaju vremenski poremećaj zbog klimatskih promjena, neki kažu kako ih je brzina promjena iznenadila.

"Čini se da se to događa tako brzo, što me plaši", kazao je Hayley Fowler, hidroklimatolog Sveučilišta Newcastle, koji napominje da su zabilježeni "ozbiljni rekordni događaji širom svijeta, unutar nekoliko tjedana".

U Njemačkoj više od 150 poginulih

Broj poginulih u razarajućim poplavama u Njemačkoj popeo se u nedjelju na preko 150, a kancelarka Angela Merkel posjetit će danas pogođena područja u zapadnoj pokrajini Porajnje-Falačka.

Policija je u nedjelju ujutro priopćila da se broj poginulih u toj pokrajini popeo na 110, čime je ukupan broj smrtno stradalih u zemlji narastao na preko 150 ljudi, uključujući i 45 poginulih u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Policija je potvrdila da je 670 ljudi ozlijeđeno u okrugu Ahrweiler, koji je u središtu krize u Porajnu-Falačkoj, upozoravajući da bi broj žertava mogao još rasti.

U mnogim drugim okolnim područjima još uvijek nema struje niti su u funkciji telefonske linije.
U pokrajini Gornja Bavarska, okrug Berchtesgadener Land proglasio je u subotu navečer situaciju katastrofalnih poplava, a dvoje ljudi poginulo je u tom području.

Kancelarka Merkel planira posjetiti općinu Eifel u Schuldu, koja je posebno jako pogođena olujom, kako bi dobila bolji uvid u situaciju.

Potom je planirana izjava za medije u Adenauu, zajedno s pokrajinskom premijerkom Malu Dreyer i ministrima pokrajinske vlade.

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u subotu je posjetio pokrajinu Sjeverna Rajna-Vestfalija, područje oko rijeke Erft i pozvao na solidarnost i donacije žrtvama poplava.

Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Porajnje-Falačku u ponedjeljak će posjetiti ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. 

U Belgiji je broj poginulih porastao na 27

U Belgiji je broj poginulih porastao na 27, po nacionalnom centru za katastrofe koji koordinira operacijama spašavanja.

Centar je dodao da su još 103 osobe "nestale ili nedostupne". S nekima se vjerojatno ne može kontaktirati jer ne mogu napuniti mobline telefone ili se nalaze u bolnicama bez osobnih dokumenata, rekao je centar.

Razine vode polako padaju u najgore pogođenim dijelovima Belgije što je omogućilo stanovnicima da se vrate i procjene oštećenu imovinu. Premijer Alexander De Croo i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u subotu popodne su posjetili neka od pogođenih područja.

Nizozemske službe za izvanredna stanja također su u stanju visoke pripravnosti jer nabujale rijeke još prijete gradovima i selima u pokrajini Limburg.

U protekla dva dana evakuirani su deseci tisuća stanovnika, dok su tijekom petka pripadnici vojske, vatrogasci i dobrovljci užurbano učvršćivali brane.

Nizozemska je do sada izbjegla katastrofu razmjera kakva je pogodila susjedne zemlje i nema izvješća o žrtavama.

Znanstvenici već dugo govore da će klimatske promjene dovesti do obilnijih oborina. No za utvrđivanje njihove uloge u ovim kišama bit će potrebno najmanje nekoliko tjedna, rekli su znanstvenici u petak.

(Hina)