PULA - Odgovori na pitanja je li zakonito prebacivanje prihoda poslovanja i zaposlenika iz Glasa Istre u druge dvije tvrtke, tko su oštećeni vjerovnici te tko je i na što potrošio novac dobiven kreditima, pozajmicama i poslovanjem, teški su više stotina milijuna kuna.
Ni Županijsko državno odvjetništvo još uvijek nema odgovore. – Izvidi su u tijeku, te s obzirom na to ne možemo davati informacije, navode iz Odvjetništva.
Enormno zaduženje Glasa Istre se, uz kratkoročne i dugoročne kredite, pozajmice, te izdana jamstva i druga sredstva osiguranja dogodilo tijekom proteklih nekoliko godina. Podsjetimo, zaduženja i jamstva su redovito potpisivana na štetu Glasa Istre, a u korist tvrtki u kojima su predsjednik i potpredsjednik uprave Glasa Istre Željko Žmak i pokojni Đani Bažon uz suradnike bili vlasnički povezani. Od poznatih tvrtki tu su Parting Istra, Mehanika, Nominat, NIT, MB Alona, Amfora... Priznato zaduženje iznosi više od 100 milijuna kuna.
Nakon što se potpredsjednik uprave Đani Bažon objesio te nakon što smo otkrili istarski krak afere Bankomat u kojoj je Hrvatska poštanka banka tvrtku Nominat u suvlasništvu Mehanike i Glasa Istre kreditirala s gotovo 90 milijuna kuna za kupnju zemljišta u Dugoj uvali u Marčani, klupko dugovanja se nezaustavljivo počelo odmotavati. Albert Faggian od Željka Žmaka, nakon uvida u stvarno poslovanje, kupuje dvije tvrtke 'Glas Istre novine' i 'Glas Istre trgovina' za dvije kune. Obje, prema njihovim riječima, postaju sastavni dio Puljanka Grupe.
Jesu li te dvije tvrtke, bez ikakvog tereta, Grupi Puljanka za dvije kune prodane prije ili nakon što je u njih prebačeno poslovanje, brand i ostalo u vlasništvu Glasa Istre d.o.o.? Kako predsjednik Uprave može tako nešto potpisati bez znanja suvlasnika i odluke Skupštine društva?
Prethodno je došlo i do još jedne zanimljive transakcije. Naoko ničim izazvan, Željko Žmak je, kao predsjednik uprave, zamijenio gotvo 12 posto trezorskih udjela u tvrtci Glas Istre za nešto manje od 3 posto dionica u tvrtki Istra d.d. Transakcija je objavljena prije, po prilici, šest mjeseci, dakle, prije nego što je javnost saznala za milijunske dugove. Kako su Faggian i Žmak tada procijenili da Istra i Glas Istre vrijede baš toliko, krajnje je nejasno. No, upravo je tih 12 posto vlasništva, odnosno njihovu 'zaštitu' Faggian iskoristio kako bi 'opravdao' uplitanje i preuzimanje financija u Glasu Istre.
U najnezgodniji trenutak, međutim, dolazi presuda Trgovačkog suda u Pazinu. Poništena je sporna dokapitalizacija Istre d.d. s nekretninama Puljanke. Ne znamo je li točna informacija kako je cijela Grupa Puljanka u vrlo teškoj financijskoj situaciji, ali je činjenica da radnici dio plaće dobivaju u bonovima te da su nekretnine s kojima se htjelo dokapitalizirati Istru opterećene višemilijunskim kreditima.
U obavijesti Zagrebačke burze navodi se kako je 5. veljače 2010. godine u sustavu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. za društvo Istra d.d. obavljen upis poništenja dokapitalizacije Društva.
Na temelju navedene presude i rješenja, povučeno je 26.720 redovnih dionica Društva oznake ISTR-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa od 1.700,00 kn. Na taj način temeljni kapital smanjen je s iznosa od 155.890.000,00 kn na iznos od 110.466.000,00 kn i podijeljen je na 64.980 redovnih dionica oznake ISTR-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa od 1.700,00 kn.
Podsjetimo, privatizaciju tvrtke Istra d.d., bez odobrenja stručnjaka, potpisao je tadašnji predsjednik HFP-a Damir Polančec. Za Puljanku je tada agitirao i župan Ivan Jakovčić pa je Istru dobila Puljanka iako s najlošijom ponudom.
Djelatnici HFP-a su ponudu Puljanke za kupnju tvrtke Istra ocijenili najlošijom jer je 'kao jamstvo koristila nekretnine Istre koje još nije ni posjedovala', pojasnili su.
Iz HFP-a još čekamo odgovore na pitanja kako će poništenje dokapitalizacije utjecati na samu privatizaciju Istre d.d. i kako će se to poništenje odraziti na zamjenu dionica Istre za udjele u Glasu Istre d.o.o. Znači li eventualni stečaj Glasa Istre d.o.o. i dodatno smanjivanje vrijednosti Istre d.d. ili nužnu dokapitalizaciju?
Osim policijske istrage koja je u tijeku, kaznenu prijavu USKOK-u podnio je i Igor Brajković, još uvijek knjižni vlasnik 9,4 posto udjela u Glasu Istre, koji je, zajedno s većim dijelom ostalih malih udjelničara, ukupno 33 posto udjela za 1,8 milijuna eura prodao tvrtki Arting Mirka Cetinskog, odnosno Danka Končara, a uprava osporava upis vlasništva na Trgovačkom sudu.
Prijavu je podnio protiv Željka Žmaka, predsjednika Uprave Glasa Istre d.o.o. i suradnika koji su mu pomagali i poticali ga u izvršenju kaznenih djela protiv imovine, protiv službene dužnosti, kaznenog djela zlouporabe i prevare u gospodarskom poslovanju, u ovome slučaju na štetu vjerovnika i suvlasnika tvrtke.
Osim prijenosa vlasništva i načina na koji je Glas Istre d.o.o. prezadužen i doveden pred stečaj, Brajković navodi da bi se kaznena obrada morala pozabaviti svim poslovima Žmaka, Bažona i njihovih partnera, među kojima i Predraga Škuljevića, u posljednjih barem pet godina, posebno poslovanjem i tijekom novca u tvrtkama s kojima su povezani tajnim ortačkim ugovorima, ali i vjerojatnim izvlačenjem novca na inozemne račune. Dodatni predmet istrage trebale bi biti javne tvrtke u Istri koje su pozajmljivale novac Glasu Istre d.o.o. , a prema priznanju Ivana Jakovčića, bez čijeg angažmana, kaže Brajković, transfer novca ne bi bio moguć, trenutno je aktivno oko deset milijuna kuna pozajmica.
Zaključno, obzirom da temeljem kaznenih prijava podnijetih još 2006. godine, prijašnji slučajevi eventualnih zlouporaba u Glasu Istre još nisu sudski riješeni, u prijavi se traži da aktualni predmet u obradu uzmu djelatnici izvan Istre.
Prema posljednjim informacijama novinari danas potpisuju ugovore o radu za novu tvrtku Glas Istre novine. (iPress)
























































DAKLE, VEĆ JE FONOGRAM DOVOLJAN ZA ODVJETNIŠTVO, A U OVOM SLUČAJU ZA ORGANIZIRANI KRIMINAL TREBALO BI DA JE TAJ FONOGRAM VEĆ U OBRADI U USKOKU.
Još samo jedna mala digresija, VLASNIŠTVO GLASA je očito prikriveno, a po zakonu o medijima i to je zabranjeno, ALI VALJDA SE ZABRANA NE ODNOSI NA GLAS.
Ja sam bio mali i već tada su maheri iz "škarpuca" zapijali ono što oni nisu nikada stvarali i nisu osjećali stvorene vrijednosti koje im je sistem dao na upravljanje i koje su terbali unaprijediti. Oni su su se time igrali ako "briškulom" a domaći crnci su marljivo, tradicijski radili, i šutili i dogurali do samoga dna, radeći. Sad je taj san postao ružna realnost, nažalost.
Hm!