PULA – Zbog dugovanja koja iznose, za sada priznatih, 110 milijuna kuna, tvrtka Glas Istre, izdavač istoimenog dnevnika, će poslovanje nastaviti preko dviju tvrtki-kćeri, Glas Istre Trgovina d.o. o. i Glas Istre Novine d.o.o., izvijestio je jučer novinsku redakciju Albert Faggian, koji preuzima vođenje tvrtke. – Ovo su za sada utvrđeni gubici i potraživanja, a moguće je da ih ima još. Do kraja ožujka na naplatu dolazi više od 20 milijuna kuna potraživanja, rekao je Faggian, koji je, kako saznajemo, u posljednjih desetak dana danonoćno proučavao dokumentaciju posrnulog izdavača.
Predsjednik uprave Željko Žmak izvijestio je svoje djelatnike da je sadašnja teška situacija rezultat krivih poslovnih odluka, te da Faggian, trenutno vlasnik 12 posto udjela u Glasu Istre, dobiva mandat od Uprave da sredi poslovanje. Poznati poduzetnik, inače u upravi Puljanke-Brionke, koja i sama ima poslovnih teškoća, najavio je stoga da će zaposlenima, njih više od 400, od ponedjeljka ponuditi nove ugovore o radu s plaćom umanjenom za 20 posto te ustvrdio da otkaza neće biti, dok će se dugovi Glasa Istre nastojati vratiti. Ukoliko će se iznimno visoki dugovi tvrtke uistinu 'nastojati vratiti', nije najjasnije čemu onda treba poslužiti poslovanje preko drugih tvrtki. Faggian je obrazložio da su najveća dugovanja nastala zbog kupovine nekretnina, odnosno zemljišta, uključujući i stanovito zemljište na Pagu.
Djelatnici se nakon jučerašnjeg sastanka konzultiraju s odvjetnicima kako bi donijeli odluku o novim ugovorima o radu. Novi ugovori, naime, neće biti podložni odredbama iz Kolektivnog ugovora te u slučaju eventualnih otkaza u budućnosti, zaposleni neće imati radna prava na istoj razini kao i do sada, pa ni pravo na otpremninu po godinama staža.
Upitno je i vlasništvo u tvrtki Glas Istre d.o.o. za čijih je 33 posto udjela kupljenih od malih udjelničara tvrtka Arting radio Mirka Cetinskog platila 1,8 milijuna eura. Novi vlasnik, u pozadini je kojeg navodno poduzetnik Danko Končar, nije se zbog protivljenja uprave Glasa Istre još upisao u Knjigu udjelničara, a nastavkom poslovanja preko tvrtki kćeri pretrpio bi izravnu štetu.
Upitno je je li navedenih 110 milijuna kuna jedini dug koji su uprava Glasa Istre i povezane tvrtke – Parting Istra, Nezavisna istarska televizija i Mehanika, uspjele učiniti u proteklih nekoliko godina, a na sastanku u redakciji novina bilo je uočljivo da se krivica za loše poslovanje kani pripisati donedavnom potpredsjedniku uprave Đaniju Bažonu, koji se ubio 11. veljače.
Nezavisna istarska televizija, čiji su direktori Predrag Škuljević i Gordana Restović, a članovi Nadzornog odbora Đani Bažon, Željko Žmak i Vinko Dražić zadužena je kreditom Hrvatske poštanske banke u iznosu od 11 milijuna kuna.
Kreditom je stanovita tvrtka Elektronički medijski centar u travnju 2008. godine, samo dva mjeseca nakon što je osnovana, od tvrtke Parting Istra u vlasništvu Škuljevića kupila 85 posto NIT-a, a HPB se osigurala založnim pravom nad dva udjela ukupne vrijednosti 8,2 milijuna kuna.
Mehanika d.o.o. čiji je osnivač Parting Istra, a direktori Ivan Trošt i Predrag Škuljević, ima upisan temeljni kapital od 1,97 milijuna kuna. Preko Mehanike, kao vlasnika zemljišta, izgrađena je stambena zgrada u Ulici Andrije Kačića Miošića 4 u Puli na kojoj je upisano založno pravo Hypo Alpe-Adria banke u visini od 4,35 milijuna eura. Založno pravo nije skinuto, iako je veći dio stanova prodana, a kupci zbog te hipoteke ne mogu upisati vlasništvo u zemljišne knjige. Također, tvrtka Mehanika od svibnja 2009. ima i upisanu ovrhu radi namirenja tražbine tvrtke Dario Kop iz Vodnjana, koja onemogućuje raspolaganje zaplijenjenim 100-postotnim udjelom. – Ovrha je određena zbog novčane pozajmice u visini od 5 milijuna kuna, prije oko tri godine, koja je s kamatama narasla na oko 6,5 milijuna kuna te se ne može skinuti dok se potraživanja namire, rekao nam je Dario Pušar, direktor Dario Kopa. Za detalje nas je uputio na odvjetnika Denisa Jelenkovića iz Odvjetničkog ureda Veljović, koji nam je, međutim, danas bio nedostupan.
Mehanika je također i vlasnik zemljišta preko puta navedene zgrade, gdje je planirana izgradnja tzv. Istarskog medijskog centra, gdje bi bile redakcije Glasa Istre, NIT-a i Radio Maestrala. Gradnja zbog nedostatka novca stoji, a u tijeku su pregovori za podizanje kredita kod Banke Kovanica u visini od 40 milijuna kuna, iako je javno obznanjena vrijednost Centra 28 milijuna kuna. Direktorica Banke Kovanica je Radojka Olić, ranije članica pa predsjednica Uprave Hypo Alpe-Adria banke. Banka Kovanica, inače, jedna je od devet banaka u Hrvatskoj koje su 2009. godinu završile s gubitkom.
Kako se na sastanku moglo čuti, ukoliko se za sada ne iznađe način na koji bi se mogao izgraditi Istarski medijski centar, Glas Istre bi navodno radio u prostorima Radio Maestrala u Anticovoj ulici. Iz čega se može zaključiti da je i zgrada na Rivi – izgubljena.
Građane bi u cijeloj ovoj, još nedovršenoj priči, najviše trebala brinuti sprega politike, kriminala i medija pokrivena 'neučinkovitim' pravosuđem. Naime, u dugovanjima Glasa Istre značajan udio u visini od navodno 24 milijuna kuna čini novac iz javnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i Istarske županije, što ne bi bilo moguće bez naloga iz samog političkog vrha.
Koliko za sada znamo, pulski Vodovod posudio je Glasu Istre 500.000 kuna, Veletržnica ribe Poreč 2 milijuna kuna, a Istarski vodovod u nekoliko navrata više milijuna kuna. Politički vrh trebao bi građanima odgovoriti kolikim je iznosom proračunskog novca potpomognut rad privatnog medija i zbog čega, kakvo je osiguranje naplate te je li koja kuna do sada uopće vraćena. Pored toga, nije isključeno da će Europu najviše zanimati transferirani milijuni porečke Veletržnice: građena je uz potporu talijanske vlade i triju europskih regija.
Lako je moguće da je i to bila jedna od tema sastanka koji je u zgradi Istarske županije u Puli održan prošlog petka, a na kojem su pored župana Ivana Jakovčića sudjelovali pulski gradonačelnik Boris Miletić, Željko Žmak i Albert Faggian. Izglednije je, međutim, da se u Županiji pokušavao naći način kako pomoći Glasu Istre da ne potone do kraja. Koliko znamo, Jakovčić je svojedobno razmatrao na koji bi način Županija mogla ući u NIT, sa svježom novčanom injekcijom, a u samom mandatnom programu župana stoji stavka - dogovor o tjednom kulturnom podlistku u Glasu Istre. (iPress)
zaključujemo da se sve vrti oko zemljišnih „nestašluka“ a bogami i zemljišnih upisa koji su najčešće rezultat odvjetničkih PRIJEDLOGA ZA UKNJIŽBU .
Ako znamo da je dolje spomenuti odvjetnički ured obavio najviše zemljišnih transakcija u vrijeme mandata ex predsjednika suda , isti je sada suvlasnik JTD Čerin,Čohilj i dr. smješten u nikadprežaljenoj ex zgradi ISTARSKE BANKE
Lako zaključujemo ,ponavljam, iščitavajući sve objavljene postove
Da su OBA ureda u jako dobroj vezi – suradnji.
Ako znamo da je , a šuška se, da je ex predsjednik suda mjesecima prije svoga odlaska „pospremao“ dokumentaciju, a prethodno proveo
e-zemljišnu knjigu , išao podučavati – usklađivati Zagrebački zemljišni sud i ako
znamo da je u današnje vrijeme informatizacije veoma lako prenijeti
BAZU PODATAKA pa na što se to odnosilo
IMAMO PRAVO SUMNJATI u mogućnost manipulacije tom bazom podataka.
Podsjetimo da je tvrtka GRAD doo imala dobru bazu podataka i koju je otkupila tvrtka Grupe IN2 (nalazi se zaljepljena za HYPO banku u Zagrebu ), a koja sada drži softwer Zemljišnih knjiga, Katastra i ostalih važnih državnih tvrki.
U tvrtci Grad doo radio je Gnjidić Srečko, računalni maker.
Danas je dotični zaposlen u tvrtci LABIRINT DOO, DALMATINOVA 1.(znakovito ime )
U sudskom registru stoje upisani likvidatori
Mischa Johannes Gerardus Simonis, putovnica: NN503C0L9, NLD, Nizozemska i
Vincent Langedijk putovnica: NM493RB81, NLD, Nizozemska
Malo čudno,zar ne ?
Malo bolji poznavatelji mogućnosti uporabe softwera mogu spoznati kako je jednostavno „ući“ u bazu podataka pa je prilagoditi svojim potrebama .(Trgovački sud, Porezna uprava, Gradovi, Ministarstva, Sudski registar i ostali registri...katastar, zemljiše knjige,)
Što se tiče zemljišnih knjiga POSTOJE DUPLI PODACI .
O tome više drugom prilikom .
na kraju krajeva, neka budu sretni sto su imali toliku lovu sve ove godine, dok drugi rintaju za 3000 Kn
Meni je teta sa kioska samo rekla da su ih jučer zvali i da danas do podne moraju potpisati novi ugovor: ukoliko prijeđu u GI trgovina ostaje im posao ali sa 20% manje love ili mogu ostati u GI ali neće imati di raditi.
Pa da nam je dosadno...
Ljudi moji pa mi nemamo PRAVOSUDNI SISTEM niti OPERATIVNI sistem koji bi trebao zastiti PRAVEDNE i POSTENE od onih suprotnih predznaka.
Vidjevsi da im se nista ne moze desiti i da ne postoji sistem koji ce ih sprijeciti - likovi istih namjera mnoze se vecom sve vecom brzinom i sve boljim idejama - prevare i kradja.
Dokle ce to biti tako!?
Pa trebalo bi krenuti od GLAVE i REPA istovremeno - pa makar pola stanovistva strpali u zatvore ili jos lakse protjerati u susjedne drzave u koje su inace bjezali ( baremm do sada ).
Imamo novu priliku za hrvatski drzavni DEAL - izgradnja ZATVORA !!
Vise ce ih biti unutra nego onih izvana?!!
Da li se vidi uopce moze vidjeti bilo koji znak svjetla u nasem TUNELU??!!
Očekujmo ovakvu izjavu od Kajina, Milog tića i ostale "svite".
http://www.nacional.hr/clanak/10655/vlasnik-glasa-istre-ostetio-drzavu-i-poslovne-partnere-za-15-mil-kuna
.
Objavljeno u Nacionalu br. 401, 22.07.2003. Autor Mladen Pleše
.
DOKUMENTI KOJI TEŠKO TERETE ŽELJKA ŽMAKA
Vlasnik Glasa Istre oštetio državu i poslovne partnere za 15 mil. kuna
Nacional je u posjedu dokumenata koji otkrivaju da lokalni pravosudni organi štite vlasnika Glasa Istre Željka Žmaka unatoč njegovim prijevarama i malverzacijama s tvrtkama: iako je za milijunske iznose oštetio porezne organe, HFP, HZZO i Mirovinski fond, cijeli niz postupaka protiv njega nije okončan u iščekivanju zastare
.
Nacional raspolaže nizom dokumenata koji otkrivaju da pravosuđe i carina već godinama idu na ruku vlasniku Glasa Istre Željku Žmaku štitećih ga od pokrenutih postupaka. Žmak je više puta oštetio poreznike, Hrvatski fond za privatizaciju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Mirovinski fond i poslovne partnere za više od 15 milijuna kuna, ali zbog toga, premda se neki postupci vode od 1995., još nije odgovarao.
.
Umjesto da snosi odgovornost za takvo ponašanje, Žmak je ovih dana optužio Nacional da je tekstom “Počeo totalni rat IDS-a s Glasom Istre i TDR-om zbog projekta od 2,8 milijardi eura” pokrenuo protiv njega medijsku hajku za račun IDS-a. Takvim objedama Žmak pokušava izokrenuti osnovne poruke teksta iz prošlog broja Nacionala. Istražujući, naime, najnoviju eskalaciju političkih sukoba u Istri, Nacional je utvrdio da je njihov uzrok projekt Brijuni Rivijera Račanove vladre i Istarske županije. Glas Istre, TDR, Istarski demokratski forum, Nezavisna lista Brune Poropata te oporbene desničarske stranke otvoreno pokušavaju spriječiti Vladu i Istarska županija da realiziraju najveći turistički projekt Istre. Pritom ne biraju sredstva da se domognu dijela tog bogatog financijskog kolača. Zbog toga što se služe čak i metodama poznatima iz “antibirokratske revolucije” u Srbiji i Crnoj Gori nije bilo teško zaključiti da se u Istri stvaraju osamostaljeni, neformalni centri moći koji se suprotstavljaju ne samo politici IDS-a nego bez demokratskog legitimiteta i kontrole pokušavaju upravljati najbogatijom hrvatskom regijom. U tome djelomice, upozorio je Nacional, već i uspijevaju zbog međusobne povezanosti: u taj sustav medijskog monopolista, duhanskog diva, političkih stranaka i moćnih pojedinaca umreženi su i pravosuđe, policija i carina. Dio dokaza za takve tvrdnje Nacional je pronašao u dokumentima koji ponajbolje oslikavaju odnos pravosuđa i carine spram Željka Žmaka.
Prvu manipulaciju Žamk je izveo 1992. kad je proveo privatizaciju Glasa Istre: premda su na svoja imena upisali svih 100 posto dionica, novi vlasnici nisu platili Fondu za privatizaciju oko 41 posto dionica vrijednih oko 2,5 milijuna kuna. Hrvatski fond za privatizaciju vratio je 31. siječnja 2002. u svoj posjed 6645 dionica Glasa Istre, no kako je u međuvremenu u toj tvrtki pokrenut stečajni postupak, Fond nije mogao doći do svojih dionica. Žmak je preduhitrio Fond za privatizaciju pa je tvrtku Glas Istre 17. kolovoza 1999. preimenovao u Istarsku nakladu d.o.o. Istoga je dana tvrtku TEN d.o.o., čiji je on jedini vlasnik, preimenovao u Glas Istre d.o.o. Time je Žmak sve dugove Glasa Istre, pa i dugove državi, prebacio na Istarsku nakladu. Ta nova tvrtka prema BON-2 od 16. rujna 1999. imala je 199 zaposlenih, no nije imala prihode, bila je blokirana i, što je najvažnije, imala je 6,3 milijuna duga. Zbog toga je u Istarskoj nakladi 5. listopada 2001. pokrenut stečajni postupak, a Odbor vjerovnika Istarske naklade 2. veljače 2002. donosi odluku o pobijanju svih pravnih radnji Istarske naklade i novoga Glasa Istre koje je sklapao i potpisivao Željko Žmak. To potvrđuje i Trgovački sud 15. travnja 2003. dajući mogućnost svim vjerovnicima da pokrenu postupak naplate svojih potraživanja. No od toga vjerovnici nemaju nikakve koristi jer je u međuvremenu Istarska naklada prenijela svu svoju imovinu na druge Žmakove tvrtke. Umjesto da zbog toga odgovara, Žmak već godinama, uz pomoć pravosuđa, izigrava vjerovnike.
I dok je Istarska naklada bila bez prihoda, ali je grcala u dugovima, tvrtka TEN, kojoj je vlasnik također postao Željko Žmak i koja je bila bez ijednog zaposlenog, ostvarila je u prvih mjesec dana promet od 7,2 milijuna kuna: na žiro-račun te tvrtke stizali su svi prihodi od izdavanja Glasa Istre i tjednika Butiga, premda ta tvrtka nije bila registrirana za izdavačku djelatnost. Žmak je u međuvremenu obavijestio sve poslovne partnere da od 1. rujna 1999. Glas Istre d.o.o. prestaje biti korisnik, odnosno isporučitelj usluga te da će se od toga datuma sav novac uplaćivati na drugu tvrtku istog naziva Glas Istre, ali s drukčijim poreznim brojem i drugim brojem žiro-računa. Žmak je tako protuzakonito prenio sve dugove na jednu, a poslovanje na drugu tvrtku, pa vjerovnici nisu mogli naplatiti svoja potraživanja. Isto je učinio i s imovinom koju je na razne načine izuzeo iz stečajne mase pa vjerovnici, među kojima su bili HZZO, MIO, poreznici, također nisu mogli doći do svog novca. Kako bi sve to izveo, Žmak je morao stalno potpisivati ugovore sa samim sobom: tako je ugovorom od 31. svibnja 2000., u ime Istarske naklade prodao njenu imovinu Glasu Istre u vrijednosti od 3.441.020,82 kune s porezom na dodanu vrijednost. U ime Glasa Istre taj je ugovor opet potpisao Željko Žmak. Nekoliko mjeseci poslije, 4. listopada 2000., Žmak se dva puta, kao direktor Istarske naklade i kao direktor Glasa Istre, potpisuje na ugovor kojim se mijenjaju odredbe sporazuma od 31. svibnja 2000.
Stalno mešetarenje dovelo je do potpune zbrke u kojoj se više čak ni Žmak nije snalazio. Tako je, među ostalim, 2. kolovoza 1999. potpisao s Novim listom čudan ugovor o osiguranju koji je nedugo zatim, 11. studenoga 1999., novim ugovorom razvrgnuo. U preambuli tog drugog ugovora stoji da su ugovor sklopili Novi list i Istarska naklada, dok u potpisu stoji da je ugovor, uz direktora Novog lista Zdenka Mancea, potpisao Željko Žmak, ali kao vlasnik Glasa Istre. U tom kaosu istog imena za dvije tvrtke nije se izgubio samo Žmak nego i Trgovački sud u Rijeci koji nije znao o kojem se Glasu Istre radi. Takvo ponašanje Željka Žmaka suprotno je odredbama Zakona o trgovačkim društvima, ali on zbog toga nije odgovarao.
Tvrtka Selecta International iz Zagreba koju je Žmak oštetio za najmanje 4,5 milijuna kuna pokrenula je protiv Žmaka niz postupaka. No ni jedan, premda se neki vode već osmu godinu, nije okončan. Sudovi, naime, toleriraju Žmaku da na svako novo ročište dolazi s prijedlozima da se ispitaju nove okolnosti ili da se ispitaju novi dokazni prijedlozi što sudovi u Puli i Rijeci redovito prihvaćaju. Nakon što žalba odvjetnice Ljerke Šmit-Primorac stigne do Vrhovnog suda, on u pravilu poništava njihove odluke. Vrhovni sud čak je u ljeto 2002. odredio da se provede istraga protiv Žmaka zbog sumnje da je postupao suprotno Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o sudskom registru. U obrazloženju se navodi da je okrivljeni Žmak priznao nezakonito ponašanje, ali da ga je opravdavao time što je želio spasiti imovinu svoje tvrtke. To što je time upropastio drugu tvrtku Žmaka očito nije zabrinjavalo. Istražni sudac u Puli odbacio je, međutim, zahtjev Vrhovnog suda za provođenje istrage protiv Žmaka, obrazlažući to činjenicom da su se od 1. siječnja 2003. počele primjenjivati nove odredbe Zakona o kaznenom postupku, po kojima istražni sudac nije dužan pokrenuti istragu nego to mora učiniti oštećena stranka. Tako se i taj postupak, kao i niz drugih, vratio na početak pa Žmak opet ima priliku predlagati nove svjedoke. Time Žmak postiže upravo ono što želi: kupuje vrijeme sve dok svi ti slučajevi ne padnu u zastaru.
.
.
Dali je povijest učiteljica života i za naše kontrolirane policiote, suce, uskoke???
.
ako već imaš Windowse podešene na HR tipkovnicu, potrebno je samo pritisnuti tipku koja se nalazi odmah desno od tipke "L", da bi dobio znak "Č". Tako bi se odjednom iz citatelja preobrazio u čitatelja;
ako nemaš tastaturu podešenu na HR znakove, uzmeš priručnik, odeš na Control Panel i dalje ide lako;
ako nemaš pametnijeg posla nego čitati članke i postove na IPressu, odi na neki susjedni portal; mi smo ovdje ionako dobrovoljno, a ne zato jer nas je neko poslao u specijalnu školu;
naposljetku, lijepo te molimo da ti sam pripremiš pravi, novinarsku uradak na istu temu i pošalješ ga redakciji IPressa na "Vaše vijesti" - siguran sam da će ti ga objaviti.
I da, ne zaboravi se potpisati imenom i prezimenom, da ne pomislimo da si anonimni citatelj.
Glas Istre, regionalne NEZAVISNE dnevne novine. Pokrenute su kao glasilo Narodnooslobodilačke fronte za Istru u srpnju 1943. Izlazile kao mjesečnik, tjednik, dvotjednik, a od 1969. kao dnevnik. Postaju glavni tiskani izvor informacija o Istri te najutjecajniji i najprodavaniji dnevni list u hrv. dijelu poluotoka.
.
Ovo je samo uvod, a ostatak možete pročitati na http://www.istrapedia.hr/hrv/788/glas-istre/istra-a-z/
.
Zanimljivo štivo, osobito kad se pročita do kraja!
.
A štivo neistinito i vrlo nepotpuno!
.
Što i ne čudi kad se zna da je Istrapediu pokrenuo Ivan Kokanino Jakovčić!
.
Barem se tako voli pohvaliti!
.
Uostalom on je ako me sjećanje ne vara pokrenuo
i izgradnju arene u Puli!
.
U toj Istrapediji nigdje ne piše da je Glas Istre već godinama jedna obična privatna prčija Željka Žmaka i ortaka!
.
I da tvrtki Glasu Istre doo, odnosno njezinim vlasnicima, ta novina služi samo kako bi nekažnjeno (do sada) reketarili i prali stotine milijuna!
.
Po naredbi Žmaka nismo smjeli pisati o kontroverznom projektu Brijuni - Dragonera
„Što se dogodilo, to najbolje znaju samo oni na vrhu, obitelj Žmak i njihovi jataci.
Čak ni najupućeniji kolege ne znaju baš sve podatke.
Evo, jučer smo se šokirali istraživši sudski registar trgovačkih društava jer smo po prvi put saznalio da je Željko Žmak prije nekoliko godina otvorio čak i turističku agenciju pod nazivom Glas Istre, što nitko od nas nije znao. I još uvijek ne shvaćamo čemu ona služi.
Bivši urednici koji su dobili otkaze održali su prije toga sastanak s nama pokušavajući nam objasniti kakve su malverzacije otkrili i zašto žele smjenu Željka Žmaka.
Međutim, kako njih četvero nikad nisu imali takta u međuljudskim i kolegijalnim odnosima, pa su u svakodnevnom radu s nama često prelazili granicu kulturnog ljudskog i poslovnog ponašanja, danas mnogi kolege priznaju da su se u ne pružanju podrške njima poveli upravo za antagonizmom i strahom koji smo prema njima osjećali.
Sad nam je žao što ih nismo poslušali, no i da jesmo, što smo mi tu mogli učiniti da spriječimo nastavak krivih investicija i malverzacija s našim novcem?
Znamo za barem jednu ogromnu investiciju Željka Žmaka o kojoj nismo smjeli previše pisati sve dok on nije uvidio koliko će mu ona donijeti problema, pa smo ipak dobili zeleno svjetlo tek kada se povukao iz tog projekta, a radi se o kontroverznom projektu Brijuni – Dragonera“, opisuje za Necenzurirano.com naš izvor u Glasu Istre.
Blokirani računi Glasa Istre – Hypo banci dužni između 100 i 150 milijuna kuna!
„Isto tako nam se u vrijeme smjena 2006. zaklinjao ovdje na sastanku sa gorkim suzama u očima da nas "huškači" lažu, da on nije lud dovesti u ovakvu instituciju čovjeka koji je uništio sve što je do sada taknuo (Đanija Bažona), a kada se sve primirilo, uveo ga je u sam vrh rukovodstva.
Danas, niti petnaest dana nakon što je Bažon položen u grob i nakon onih silnih hvalospjeva čovjeku koji je rasturio najmanje pet tvrtki skupa sa Faggianijem (koji je sada postao član Uprave Glasa istre nakon Bažonove smrti), svu krivicu pokušavaju svaliti na njega, da ih je izigrao, da nas je doveo na rub propasti svojim krivim procjenama i investicijama.
Presmješni su. Misle da smo mi budale.
Friziraju financijska izvješća u uvjerenju da se mi ne znamo služiti internetom i službenim stranicama Fine i ostalih institucija.
Već mjesec dana znamo da su tvrtki blokirani računi, a oni nam još to ne žele direktno reći. Jednom je kolegi odbijen zahtjev za minoran gotovinski kredit i tada smo to saznali.
Zadnja banka s kojom su poslovali i kod koje su za svoje investicije Žmak i Bažon digli kredit bila je, pogodite: Hypo banka! Prema nekim procjenama dužni su između 100 i 150 milijuna kuna“, tvrdi naš izvor.
Djelatnik Glasa Istre za Necenzurirano.com: „Na snazi je neobjavljivanje škakljivih tekstova i potpuno ignoriranje novinara koji se uopće drznu pisati o problemima u Puli i Istri“
„Stari nas je debelo izigrao a cijelo se vrijeme kleo da je Glas Istre njegovo dijete i da nikad ne smije i neće propasti niti će ga ikad itko uništiti. Sramota!
A sad saznajemo da je već prodao dio svojih dionica samo ne znamo kome, te će navodno prodati i ostatak.
Znate kako se kaže, štakori prvi napuštaju brod koji tone, a kapetan zadnji. Uostalom, zašto su se pobunili protiv ulaska Končara u tvrtku koji je nedavno kupio lijepi paket dionica, mislim nekih tridesetak posto?
Jer ih je vjerojatno bilo strah metle koja bi stvari malo dovela u red.
Svi procesi do sada pokrenuti protiv Željka Žmaka dočekali su ili će dočekati zastaru, i ne trebam vam niti govoriti o kakvim se protekcijama tu radi.
Uprava i glavno uredništvo Glasa Istre nikad kao sad nisu bili toliko umreženi, da tako kažem, s gradskom i županijskom vlasti.
I ranije je bilo problema, umetanja cijelih odlomaka i rečenica u tekstove od strane djela uredništva protiv čega smo se žestoko bunili, ali sada je snazi ne objavljivanje škakljivih tekstova i potpuno ignoriranje novinara koji se uopće drznu pisati o problemima u Puli i Istri.
Kod nas je sve sjajno i bajno, što nam je srušilo kredibilitet a time i rejting među vjernim čitateljima. Postali smo smješni, a za to opet krive nas novinare“, navodi ovaj dugogodišnji djelatnik Glasa Istre za Necenzurirano.com.
Zbog dugova moguć i stečaj – upitna isplata plaća za veljaču?
„Danas poslijepodne (u srijedu, 24. veljače 2010., op.a.) imamo sastanak s upravom, još ne znamo tko će od njih doći, ali jedva čekamo čuti što nas čeka, a za svaki smo slučaj pripremili i direktna pitanja da shvate da mi nismo ovce.
Ne znamo hoćemo li uopće dobiti plaću za veljaču, niti hoće li uskoro proglasiti stečaj, iako se o tome šuška cijeli tjedan, a čuli smo čak i to da ćemo vrlo skoro morati iseliti iz zgrade u kojoj jesmo jer će ju banka ovršiti. No, to su za sada sve nagađanja.
Činjenica je da su u zadnjih deset godina nekoliko puta najavljivali izgradnju nove zgrade u koju ćemo preseliti, a koja bi se trebala nalaziti na prostoru bivše tvrtke Mehanika d.d. Tamo je počela gradnja stambenog objekta koji je već djelomično i rasprodan ali poslovnu zgradu ne vidimo nigdje.
Svi obrtnici koji surađuju s Glasom Istre, prošlog tjedna su dobili dopis u kojem stoji da sve račune prema Glasu Istre trebaju plaćati na novi račun, opet otvoren u Hypo Alpe Adria banci "koja je ima 100 postotno vlasništvo nad tvrtkom Glas Istre Trgovina d.o.o.". Tako stoji u dopisu koji smo vidjeli vlastitim očima. Dakle, pomalo sve izlazi na vidjelo, a čini se da ćemo mi uskoro na ulicu“, zaključuje naš sugovornik iz Glasa Istre.
Ili ovo vrijedi samo priko Učke?
Ako je taj prilog sastavljalo vise novinara ne vidim razloga da se potpise samo jedan novinar.
Zar su nesto izmislili? Netocno i neistinito javili?
Zasto to ne komentiras?
Ovaj ce barba uskoro eksplodirati, jer se je prenajeo tartufa i pancete.