Sve zgrade za koje se od 1. travnja 2010. godine podnosi zahtjev za izdavanje akta temeljem kojega se može graditi moraju imati energetski certifikat izdan prema odredbama pravilnika koji se odnose na energetsko certificiranje novih zgrada. Investitor nove zgrade dužan je osigurati energetski certifikat prije početka njezine uporabe odnosno puštanja u pogon.

Za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2, investitor je dužan energetski certifikat dostaviti tijelu koje je izdalo rješenje o uvjetima građenja zajedno sa završnim izvješćem nadzornog inženjera.

Za ostale zgrade energetski certifikat se prilaže zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole.

Što se tiče postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing, one moraju imati energetski certifikat dostupan na uvid kupcu ili najmoprimcu najkasnije danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.

Sve zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata moraju imati izrađen i javno izložen energetski certifikat u roku od najdulje 36 mjeseci od objave Odluke Ministrice kojom se utvrđuje Metodologija za provođenje energetskih pregleda. Metodologija je objavljena 10. lipnja 2009.

Sektor zgradarstva posebno je značajan kao potrošač energije jer u ukupnoj potrošnji energije sudjeluje s oko 40%, sa stalnim porastom potrošnje kao odrazom povećanja životnog standarda. Najnovija povećanja potrošnje energije u ovom sektoru naročito su vezana uz povećanu uporabu sustava za klimatizaciju. Od ukupne potrošnje energije u zgradarstvu najveći udio čini potrošnja energije za grijanje i klimatizaciju zraka i to oko 57% ukupne potrošnje energije. Za pripremu tople vode troši se 11%, rasvjetu i uređaje 25%, te za kuhanje 7% finalne energetske potrošnje.

Investicijom u izolaciju svih dijelova objekta mogu se postići značajne uštede za troškove grijanja i hlađenja prostora. Za toplinski neizoliranu obiteljsku kuću korisne površine 143 m2 na području Zagreba specifična godišnja potrošnja toplinske energije iznosi 182 kWh/m2, dok za isti takav objekt izoliran prema odredbama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08, 89/09) iznosi 50 kWh/m2. To znači da se godišnje može uštedjeti 18913 kWh ili 72 % godišnje potrebne energije za grijanje.

Za obiteljsku kuću iste kvadrature na području Splita potrošnja se kreće od 121 kWh/m2 za neizolirani objekt do 45 kWh/m2 za izolirani, te ušteda iznosi 10877 kWh ili 63% godišnje potrebne energije za grijanje.

Temeljem Pravilnika o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (NN 113/08 i 89/09) obavljena je obuka osoba koje će provoditi energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada. Suglasnost za obuku trenutno u Hrvatskoj ima 8 javnih znanstvenih i stručnih institucija, javljaju iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. (iPress)