ZAGREB - Dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačit će se u sljedećih 10 godina, a onima koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu za svaku godinu ranijeg odlaska mirovina bi se umanjivala za 4,08 posto, ili za pet godina maksimalno za 20,4 posto, a istodobno bi se za isti postotak nagrađivalo kasnije umirovljenje, prijedlog je izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada s današnje sjednice uputila Sabor.

Trenutno žene u starosnu mirovinu idu sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina, a Vlada predlaže da se od 2011. do 2019. ženama ta dob svake godine povećava za šest mjeseci, pa bi se dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačila 2020. godine.

U istom bi se roku izjednačila dobi za žene i muškarce i za prijevremenu starosnu mirovinu, pa bi za deset godina i žene mogle u prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.

Time se, istaknuo je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač, izvršila i odluka Ustavnog suda iz 2007. godine koji je za izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene i muškarce odredio kraj 2018. godine.

Vlada predloženim izmjenama, koje bi stupile na snagu 1. listopada, povećava i postotak penalizacije za ranije umirovljenje i s dosadašnjih 1,8 posto po godini to diže na 4,08 posto, pa bi za umirovljenje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu mirovinu to smanjenje bilo 20,4 posto.

Istodobno bi se pak svaka godina staža iznad zakona mirovina povećava za 4,08 posto, odnosno za maksimalnih pet godina za 20,4 posto.

Potrebno je nekad donositi ovako teške i nepopularne mjere, ali u cilju stabilizacije i uspostave održivog mirovinskog sustava na duži rok, kazao je ministar Popijač.

Sadašnje stanje u mirovinskom sustavu, s obzirom na dob umirovljenja, prava iz mirovinskog osiguranja, je takvo da se čini da mirovinski sustav nije lako održiv, kazao je ministar Popijač.

Premijerka Jadranka Kosor to potkrepljuje i podacima koji govore o nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i umirovljenika - trenutno je u Hrvatskoj 1.532.633 osiguranika, a 1.187.509 umirovljenika, s tim da je s 40 godina radnog staža 11,6 posto umirovljenika, a sa 35 do 39 godina staža njih 23,8 posto.

Saboru je Vlada uputila i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju kojim predlaže smanjenje naknade za nezaposlenost nakon prva tri mjeseca.

Naime, trenutno nezaposleni u prva tri mjeseca dobivaju naknadu od 70 posto, a za preostalo vrijeme 50 posto osnovice (prosjek njihove tromjesečne plaće prije prestanka radnog odnosa, a umanjeno za doprinose za obvezna osiguranja).

I po predloženim izmjenama i u prvih 90 dana, odnosno tri mjeseca, naknada za nezaposlenost ostala bi im 70 posto, ali bi se u preostalom razdoblju smanjila na 35 posto.

Osobe koje primaju naknadu, a žele ući u program prekvalifikacije ili doškolovavanja omogućilo bi se da umjesto novčane naknade primaju neoporezivu stipendiju u iznosu 1.600 kuna, predviđaju izmjene koje bi stupile na snagu 1. listopada.

Istra ostaje bez Trgovačkog suda u Pazinu

Vlada predlaže i nastavak racionalizacije sudova, pa se nakon općinskih i prekršajnih sudova, predlaže i spajanje, pa time i smanjenje broja županijskih i trgovačkih sudova.

Trenutno postoji 21 županijski sud, a spajanjem bi se njihov broj smanjio na 15, dok bi se nakon spajanja broj trgovačkih sudova sa 13 smanjio na 7, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Prema obrazloženjima iz prijedloga, racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova provest će se do kraja 2019. godine, a iznos potreban za provedbu racionalizacije procjenjuje se na 45,2 milijuna kuna. Istra će ovom racionalizacijom ostati bez Trgovačkog suda U Pazinu koji će se ponovno pripojiti Trgovačkom sudu u Rijeci.

Vlada je danas donijela i akcijski plan za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine za razdoblje 2010.-2012. godine, a potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović upozorava kako je prekomjerna težina sve veći socijalno-ekonomski problem,

Uzrokovano je to često i nepravilnom prehranom i nedostatkom tjelesnih aktivnosti, pa su i glavni ciljevi programa promicanje zdravog načina života, pa se planom primjerice predlaže niz mjera za poboljšanje prehrane, poput veće potrošnje povrća i voća, maslinova ulja itd. (Hina/foto ilustracija)