Otkriva li dokument naziva “Balkan Regional Approach To Air Defence-BRAAD”, ili u prijevodu “Balkanski regionalni koncept zračne obrane”, novu doktrinu NATO-a s kojom Savez namjerava reinkarnirati nekadašnju zajedničku “jugoslavensku” kontrolu neba i protuzračnu obranu?

Ne radi se o obnovi državnih spona bivših republika, već o inicijativi koju predvodi SAD, o zajedničkoj kontroli i zaštiti neba Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije, plus Albanija. Dakle, nešto vrlo slično kao u vrijeme bivše Jugoslavije, a bez Albanije tada. Rečeni “Balkan Regional Approach To Air Defence” novi je pristup protuzračnoj obrani zemalja u regiji Zapadnog Balkana. Vizija u kojoj NATO, pije svega SAD, kontrolu i obranu zemalja bivše Jugoslavije vidi kao jednu organiziranu cjelinu koja se odnosi na ujedinjenje radarskog nadzora neba iznad tih zemalja.

Dakle, razmjenu radarskih podataka o situaciji u zračnom prostoru, te zajedničko treniranje i osposobljavanje osoblja. Poslije ulaska većine zemalja bivše Jugoslavije u Sjevernoatlantski savez, te skorog pristupa Crne Gore i Makedonije, dok je Srbija u “Partnerstvu za mir”, NATO se pomučio ne bi li pronašao novi ‘modus vivendi’ nekoć zaraćenih država u zajedničkom nadzoru neba.

Na osnovi složenosti ove vojne organizacije, pojedini analitičari dijele NATO na dvije grupe kada je u pitanju BRAAD. U prvoj grupi su najutjecajnije članice poput SAD-a čije su najveće brige terorizam i mogući zračni uljezi. Drugu grupu čine zemlje bivše Jugoslavije koje bi zajedničkim nadzorom neba racionalizirale svoje obrambene troškove, te ubrzale suradnju i brzine reakcije u slučaju potrebe. Hrvatska, potvrđeno nam je u Ministarstvu obrane RH, aktivno sudjeluje u BRAAD-u. Osim toga, već je i ponudila svoje radarske kapacitete, prije svega u sustavu za zračno motrenje, kroz ASDE program (“Air Situation Data Exchange”).

- Projekt je podržan unutar “Američko-jadranske povelje” prilikom posljednjeg sastanka ministara obrane, održanog krajem prošle godine u Albaniji. Inicijativa je u izravnoj potpori promicanju regionalne suradnje i unaprjeđenju sposobnosti država u regiji kroz uspostavu sveobuhvatnog, integriranog i interoperabilnog sustava. Kako bi se ova inicijativa provela, preduvjet je da zemlje u regiji (Albanija, Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) osiguraju suvremenu infrastrukturu koja će omogućiti dobivanje potpune slike zračnog prostora u tim zemljama.

Na dosadašnjim sastancima posebno je istaknut primjer RH, koja je po trenutnoj opremi i sposobnostima daleko odmakla od spomenutih zemalja u regiji i može im biti primjer po pitanju sposobnosti sustava za zračno motrenje - stoji u očitovanju koje smo dobili u MORH-u.

BRAAD inicijativom RH neće dobiti borbene avione, već je to uvjet svake članice koja sudjeluje u ovoj inicijativi. Zbog postojeće infrastrukture, obučenosti i iskusnosti letačkog i tehničkog kadra, za RH bi ukidanje lovačke avijacije predstavljao veliki gubitak kako u obrambenom, tako i u gospodarskom smislu. U obrambenom dijelu ‘rupa’ u hrvatskom nebu NATO-u nikako nije poželjna, a plaćanje usluge zaštite zračnog prostora pretvorilo bi se u rupu bez dna.

Imajući svoje lovce, RH će punopravno participirati u BRAAD-u, kao i budućim inicijativama s jedinstvenim ciljem zaštite vlastitog, ali moguće i zračnih prostora naših susjeda. Ako Srbija u sljedećih 10 godina pristupi NATO savezu, a Hrvatska ne obnovi avijaciju, postoji realna mogućnost da NATO Srbiji prepusti nadzor zračniog prostora zemalja bivše Jugoslavije. Poznato je da je srpska avijacija raspolaže sa daleko većim brojem zrakoplova i pilota nego što raspolaže HRZ. Osim toga, Srbija aktivno radi na nabavi dodatnih lovaca, poput mađarskih MiGova-29 koji su ponuđeni na tenderu a za koje je Beograd već pokazao interes, piše Slobodna Dalmacija